Piše Igor Gvozdanović

Kako će usporavanje globalnog gospodarstva utjecati na tržišta?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.1.2019. u 8:40

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.1.2019. u 8:40

, Image: 161723180, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Sredinom 2015. godine investitori su zbog straha od brzog usporavanja rasta Kine i snažnog pada cijene nafte smanjivali pozicije u dionicama. Unatoč tome, američka središnja banka (FED) podigla je kamatnu stopu u prosincu 2015. godine i najavila daljnja 4 podizanja za 2016. godinu. Početkom 2016. cijene dionica su ponovo pale, a prve naznake mogućeg usporavanja rasta počele su se pojavljivati u makroekonomskim podatcima, kada je FED ipak odlučio usporiti i ne podizati kamatne stope sve do prosinca iste godine.

Jerome Powell, predsjednik FED-a, naveo je tadašnju provedbu monetarne politike kao primjer kako bi ova institucija mogla reagirati ako se dogodi sličan razvoj situacije tijekom ove godine. Nekoliko je razloga zašto se scenarij iz 2016. godine vrlo vjerojatno neće ponoviti.

Prvi se očituje u tome da je S&P 500 odskočio u zadnjih pet radnih dana 6%, dok je cijena nafte porasla za više od 10%, a spread na američke državne obveznice prilično se smanjio nakon što je Powell izjavio da će institucija kojoj je na čelu biti “strpljiva”. Drugi je taj što je američka ekonomija mnogo jača u odnosu na početak 2016. U 4. kvartalu prošle godine BDP je rastao po stopi od skoro 3%, dok je tri godine ranije ta stopa iznosila samo 0,8%. Zanimljivo je da će baš takav nagli oporavak uz vjerojatan nastavak serije pozitivnih pokazatelja izvedbe američke ekonomije ipak ponukati FED da podigne kamatne stope ove godine. Istina je da je stopa tijekom 2016. bila daleko niža (25-50 pp) i da je sada već blizu neutralne stope, koja pomalo već usporava rast kompanija iz pojedinih sektora.

Blokada u SAD-u

Uz stabilnu stopu inflacije od nešto malo manje od 2%, ako gospodarstvo počne oštro usporavati, FED bi mogao privesti provođenje restriktivnije monetarne politike kraju. Nekoliko je potencijalnih čimbenika koji bi mogli uzrokovati takav scenarij. Prošlog petka 800 tisuća zaposlenika savezne vlade nije primilo svoje plaće zbog toga što nije postignut dogovor o (ne)gradnji zida. Takav privremeni, potencijalno negativni učinak na BDP zasad je malen. Nešto veći rizici u fiskalnom dijelu mogli bi nastati tijekom godine, ovisno o tome hoće li Kongres donijeti odluku o povećanju državne potrošnje. Ukoliko bi na snazi ostala suspenzija (ističe u ožujku) na povećanje državne potrošnje, američki BDP pao bi za otprilike 0,5%. Dakle, ako se trenutno nefunkcioniranje savezne vlade produži kroz idućih mjesec dana i ako Kongres državnu potrošnju zadrži na trenutnoj razini, koja je zbog limita na razini iz 2016. godine, projicirani američki BDP mogao bi biti manji za 0,8%, što je već iznos koji negativno utječe i na globalni gospodarski rast. U tom bi slučaju FED mogao čak početi provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku.

Ipak, za očekivati je da savezna vlada nastavi funkcionirati unatoč tome što su obje strane čvrsto ukopane u svojim pozicijama. Isto tako je za očekivati da će, iako uz dosta žučnu raspravu, Kongres podržati povećanje gornjeg limita državne potrošnje. Ako tome bude tako, FED će vjerojatno nastaviti s restriktivnom monetarnom politikom, što znači još dva podizanja kamatnih stopa usprkos tome što predsjednik otvoreno lobira protiv takve odluke. Daljnji temelj za podizanje daje i indeks potrošačkog povjerenja u Americi, koji je na najvišoj razini u posljednjih 15 godina. Visoka razina potrošačkog povjerenja sugerira nastavak pojačane osobne potrošnje u idućih nekoliko mjeseci.

Uz snažnu osobnu potrošnju i skorašnje podizanje ograničenja državne potrošnje te uz relativno niske cijene nafte, za očekivati je solidnu izvedbu američkog BDP-a, a time i nastavak oporavka tržišta/cijena dionica. Iako su prošli tjedan pregovori između Kine i SAD-a završili u optimističnom tonu, teško je vjerovati da će postojeće tarife biti uklonjene, ali je vrlo izgledno da će se u idućim tjednima dogovoriti, a možda već i implementirati odluke koje omogućuju izbjegavanje eskalacije trgovinskog rata. U tom scenariju FED podiže stopu i u drugom dijelu godine zaključuje da je uslijed prvih znakova usporavanja zbog utjecaja više kamatne stope i zbog slabljenja fiskalnih poticaja vrijeme barem za hibernaciju, ako ne i za rezanje stope.

Brexit zasjenio usporavanje gospodarstva

Što se tiče Eurozone, čini se da tema Brexita odvlači pozornost s činjenice da imamo ozbiljno usporavanje gospodarstva. Kamatne stope u Eurozoni će u iduće dvije godine ostati blizu nule. Naime, podaci neporecivo ukazuju na usporavanje. Kontrakcija industrijske proizvodnje je na mjesečnoj razini Francuske 1,3%, a Njemačke 1,9%. Za Francusku to je 2,3% manja industrijska proizvodnja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pokazatelj gospodarskog sentimenta je u prosincu, mjesecu najveće potrošnje i poslovično optimističnog razdoblja, pao već dvanaesti mjesec zaredom, i to u četiri najveća gospodarstva Eurozone. To sugerira vrlo slab momentum rasta koji će se nastaviti, tako da velik dio analitičara procjenjuje rast od samo 1% u 2019. i 0,8% u 2020 godini. Ako su procjene rasta točne, inflacija će još dosta vremena ostati ispod ciljane razine, što će Europsku središnju banku (ECB) ponukati da zadrži nisku kamatnu stopu tijekom navedenog razdoblja.

Likvidnost financijskog sektora i dalje je visoka, iako je ECB u prosincu prošle godine završio s otkupom obveznica, ali nastavlja reinvestirati prihode od ulaganja. Budući da talijansko gospodarstvo neće ostvariti rast u iduće dvije godine, strah od (ne)mogućnosti servisiranja talijanskog duga će se povećati, što bi se moglo preliti na pojedina gospodarstva/tržišta EU. Stoga će Njemačke obveznice za investitore u Eurozoni i dalje biti percipirane kao sigurna luka, a time i zadržati nizak godišnji prinos od samo 0,25%.