U svjetskom poslovnom tisku krenule su prve ozbiljnije projekcije kako bi mogla izgledati predstojeća ljetna turistička sezona u vodećim europskim turističkim destinacijama.
Analitičari sve više idu prema tezi kako će turizam ove godine biti na vrlo niskim pa možda čak i nikakvim razinama te će ekonomije s visokim udjelom turizma u BDP-u izrazito loše proći. Hrvatska je s udjelom od 15 posto turističkog prihoda u BDP-u u samom europskom vrhu prema razini izloženosti. S obzirom na to što analitičari očekuju po pitanju turizma u najprestižnijim europskim destinacijama poput Španjolske, Italije ili Grčke, u Hrvatskoj bi moglo biti puno teže nego što su prognoziraliesimističniji ekonomisti.
Ponekad su jednostavne logike neumoljive: Ako je udio u turizma u BDP-u 15 posto, te ako turistički prihod padne na 10 posto lanjskoga, kako možemo računati s ukupnim padom BDP-a manjim od 10 posto uz značajno usporavanje ostalih djelatnosti? Neće li gospodarski pad biti 15 do 20 posto BDP-a? Koliko će teške biti ekonomske i socijalne posljedice?
U ružičastom scenariju analitičari vide turističku sezonu u vrlo skromnom obliku. Procjenjuje se, primjerice, kako bi nešto prometa mogle odraditi najprestižnije hotelske kuće i najbolji restorani s najatraktivnijom ponudom za najimućnije goste.
The Financial Times donosi priču s promišljanjima Elene Arzak, najuglednije žene u svijetu najboljih svjetskih chefova, koja je radila za El Bulli u Kataloniji i londonski Le Gavroche. Žena s veliki iskustvom koja dobro zna što prolazi kod zahtjevnih gostiju procjenjuje da neizvjesnost proizlazi i iz same činjenice da hotelski i ugostiteljski biznisi nisu nikad bili ovako dugo zatvoreni. Otvoreno je pitanje koliko će ih se uopće pokrenuti ako procijene da će sezona biti tanka tj. nedostatna da osiguraju profit. Restoran Arzak, koji je siguran da će privući elitne goste specijalitetima kao što je hobotnica s voćnim enzimima, spreman je na to da kuhari i konobari poslužuju socijalno o distancirane goste s rukavicama i maskama. Rad sa zaštitnom opremom, koji je vrlo izvjestan u ovoj godini, sigurno nije atmosfera koja može donijeti brz i lagan oporavak turizma. Arzak procjenjuje kako će u dobrom scenariju turistički oporavak trajati najmanje pet godina. Uostalom, možda život s preventivnim epidemiološkim mjerama i dugoročno postane novo normalno. U tom slučaju temelje turizma vjerojatno će se morati nanovo zidati.
Vrlo dramatične posljedice baš kao i u Španjolskoj tako i u Hrvatskoj imat će i lanci opskrbe vezani uz turističku industriju. Proizvođači pića i hrane svugdje u Europi nisu naročito dobro kapitalizirani te u pravilu imaju uske profitne margine. Španjolci su izašli s procjenom kako će izgubiti 80 posto turističkih prihoda u odnosu na 2019. te se hrvatske procjene o 50-postotnom padu čine preoptimističnima. Pad turizma u ključnim europskim turističkim destinacijama, pa tako i u Hrvatskoj, za travanj i svibanj kretat će se negdje između 80 i 100 posto. Vrlo je teško biti optimista i reći da će se između lipnja i rujna dogoditi 50 posto lanjske sezone. Treba podsjetiti kako je u Hrvatskoj udio domaćih gostiju vrlo mali.
Dnevne preporuke za čitanje: