Originalni datum Brexita pomaknut je sa 29. ožujka na 12. travnja ili čak 22. svibnja. Brexit bi mogao biti dodatno odgođen, a kako sada stvari stoje, previsoka je i vjerojatnost Brexita bez dogovora da bismo se mogli opustiti. To je više nego dovoljno razloga da razmotrimo utjecaj koji će Brexit imati na nas i naše okruženje.
Prvi utjecaj bit će manji EU proračun s obzirom na to da je Velika Britanija neto uplatitelj u proračun. Kao posljedicu Brexita države neto primateljice poput Hrvatske i Slovenije dugoročno mogu očekivati manju financijsku potporu. Za ostale zemlje jugoistočne Europe izvan Europske unije, poput Crne Gore i Srbije, vjerojatnost pridruživanja Europskoj uniji će se smanjiti. Naime, odlazak Velike Britanije iz EU uklanja jednu značajnu, utjecajnu državu članicu koja je povijesno uvijek bila za proširenje.
Ta slabija perspektiva proširenja znači da će Hrvatska i Slovenija, koje bi u ekonomskom smislu od proširenja imale najviše koristi, ostati bez jednog izvora gospodarskog rasta. Daljnji uteg za Hrvatsku, koja graniči s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, jest veća percepcija rizika (odnosno Hrvatska do daljnjeg ostaje na granici s potencijalno nestabilnom regijom) u odnosu na scenarij prema kojem se ove države priključuju EU.
Nadalje, neki će reći da s Velikom Britanijom izvan EU nestaje i njezina tradicionalna pozicija opiranja određenim promjenama, što će preostalim državama članicama pojednostaviti funkcioniranje. Nisam protivnik takvog razmišljanja, ali iz perspektive male države članice u jugoistočnoj Europi gubitak Velike Britanije i njezinih liberalnih uvjerenja nosi određene rizike. Francuska se dugo poistovjećuje s politikom jačeg miješanja države u gospodarstvo, gdje zajedno s Njemačkom odnedavno zagovara političku ulogu u okrupnjivanju velikih europskih kompanija kako bi Europa uspješnije konkurirala rastućoj Kini. Rizik naglašenije intervencionističke gospodarske politike prijetnja je najnovijim državama članicama na Istoku, čiji javni sektori nisu razvijeni kao oni na Zapadu te bi stoga mogli podleći negativnom utjecaju države na tržište i privatni kapital. Iako za sada nije predložena nikakva formalna promjena propisa u državnim potporama, gospodarska politika EU koja bi izraženije zagovarala intervenciju države mogla bi ugroziti godine truda u borbi protiv korupcije i percepcije korupcije u mladim državama članicama.
Činjenica da velika država članica odlazi iz Unije sigurno vuče za sobom posljedicu da će preostale velike države članice imati veći utjecaj u kreiranju politika EU, ali isto tako nova će situacija povećati vjerojatnost međusobnog približavanja manjih država članica. Tamo gdje su se manje države članice mogle skrivati iza Velike Britanije, sada će morati između sebe tražiti istomišljenike i daleko izravnije zagovarati svoja stajališta kako bi se njihov glas čuo.
Kada govorimo o ekonomskom utjecaju, bilo koji oblik Brexita bez pristupa jedinstvenom tržištu ili carinskoj uniji zakomplicirat će trgovinske odnose, povećati troškove, a time i neizvjesnost. Dugoročno, slabija funta značila bi siromašniju Veliku Britaniju, što će smanjiti izvozni potencijal prema njoj. Premda izvoz dobara iz Hrvatske u Veliku Britaniju iznosi tek 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza u 2018., ne smije se zaboraviti da će turizam vjerojatno biti izloženiji (i to ne samo u Hrvatskoj), dok će se lanci opskrbe koji uključuju proizvode iz Velike Britanije kratkoročno (a možda i srednjoročno) suočiti s poremećajima, što će povećati troškove dobara i usluga.
Bez sumnje, Brexit će u početku imati negativan učinak na cjelokupno gospodarstvo Europske unije. S vremenom dugoročni učinci, koji su mnogo važniji, postat će očitiji.
Konzervativne procjene govore da je financijska industrija već prebacila oko jedan bilijun eura imovine iz Velike Britanije. Iako je Dublin bio glavni dobitnik napuštanja Londona, Luxembourg, Pariz, Frankfurt i Amsterdam su također privukli poslovanje iz “Cityja“. Ova atomizacija financijskog sektora iz nespornog glavnog financijskog centra Europe nužno znači da će se kompleksnost i rizik europske financijske scene povećati. To posljedično mora rezultirati većim troškovima financiranja u Europi nego što bi bili bez Brexita.
Kako svaka medalja ima dvije strane, tako i u slučaju Brexita treba spomenuti moguće koristi za nas. Irska vlada očekuje velik negativni utjecaj na svoje gospodarstvo od Brexita, što je logično. Recesija u Irskoj značila bi da će se dio ljudi koji su emigrirali iz ovih krajeva vratiti i podržati gospodarski rast kod kuće.
Stoga je najvažnija poruka Brexita sljedeća: ako velika G7 ekonomija poput Velike Britanije, s političkim iskustvom, cijenjenom javnom upravom i pravosuđem, može toliko krivo procijeniti svoj stvarni položaj jer misli da može slijediti nezavisni smjer bez troškova, što tek mogu očekivati manje države. Velika Britanija izvan EU bit će dugoročno empirijsko ispitivanje vrijednosti članstva u klubu bogatih, međusobno povezanih država koje između sebe slobodno trguju. S vremenom bi trebalo postati jasno da je ulaganje truda u razumijevanje funkcioniranja Unije, rad na njezinom poboljšanju i borba unutar njenih struktura za vlastite strateške ciljeve jedini dugoročno isplativ put za manje države članice EU, poput Hrvatske.