Bližimo se kraju jedne od gospodarski najdinamičnijih godina dosad, u kojoj smo bili suočeni s velikim izazovima. To se prvenstveno odnosi na stvaranje uvjeta za provođenje učinkovitog postupka izvanredne uprave u Agrokoru, koja je uspjela stabilizirati financijsko stanje kompanije, pokrenuti pozitivne trendove poslovanja i dobiti potvrdu nagodbe s vjerovnicima od Visokoga trgovačkog suda u Zagrebu. Zatim, uspješno je dovršen proces dokapitalizacije Petrokemije, kojim su stvoreni preduvjeti za dugoročno poslovanje i tržišnu održivost društva. Vjerujem da će do kraja godine biti dovršen i proces pripreme restrukturiranja Uljanika, što će označiti početak jedne sveobuhvatne promjene pristupa takvim kompanijama i sustavima, koje će u budućnosti morati opravdati svoju održivost poslovanja na tržišnim principima.
Rješavanje ovako kompleksnih pitanja bilo je neizmjerno važno, ne samo zbog očuvanja postojećih radnih mjesta i velikog utjecaja na lokalnu zajednicu nego i zbog konsolidacije javnih financija i proračuna te stvaranja svih potrebnih preduvjeta za iduću godinu, od koje svi zajedno imamo velika očekivanja.
Pred nama je godina digitalne transformacije, godina u kojoj fokus želimo vratiti na poduzetnike i načine na koje im olakšati, ubrzati i pojednostaviti poslovanje. U tom kontekstu aktivno razrađujemo okvir koji će pridonijeti stvaranju takvog poticajnog okruženja. Tako ćemo, primjerice, već u prvom tromjesečju 2019. godine pokrenuti projekt START, kojim ćemo povezati šest nadležnih institucija u digitalni servis, koji će omogućiti pokretanje poslovanja s bilo kojeg mjesta, unutar 48 sati, ispunjavanjem jednog digitalnog obrasca. Pečati i biljezi tako će otići u povijest, a želja nam je također u funkciju staviti e-potpis koji bi uvelike olakšao sve poslovne procese i donio brojne uštede, a nužni je uvjet za svaki digitalni proces. Zatim, od 1. srpnja iduće godine uvodi se i stopostotna obveza zaprimanja i izdavanja e-Računa u postupcima javne nabave, što bi godišnje trebalo donijeti proračunsku uštedu na razini od 2,6 milijardi kuna.
Pretplatite se na newsletter portala Novac.hr i besplatno preuzmite novi Business Outlook
Upisivanjem adrese vaše elektroničke pošte pristajete na primanje obavijesti o novostima, ponudama i ostalim našim informacijama koje bi vam mogle biti korisne. Možete se odjaviti od primanja obavijesti u svakom trenutku tako da kliknete na link u newsletteru ili pošaljete e-mail odjave na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Više o zaštiti podataka možete pročitati na Politici zaštite privatnosti.
Nastavljamo i s mjerama kojima poslovnom sektoru snižavamo razne vrste troškova, kao i dijela neporeznih davanja. U završnoj smo fazi pripreme Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., kojim planiramo provesti najmanje 300 mjera s predviđenim rasterećenjima od otprilike 640 milijuna kuna, nakon što će provedba 142 mjere ovogodišnjeg Akcijskog plana realnom sektoru smanjiti troškove za 625 milijuna kuna. Odlukom ove Vlade osnovano je i međuresorno Povjerenstvo za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja koje detektira i predlaže ukidanje pojedinih davanja i plaćanja naknada. Primjerice, jedan od važnijih nameta na koji su ukazivali poduzetnici jest naknada za općekorisne funkcije šuma, koja se novim Zakonom o šumama ukinula za poduzeća s prihodima manjima od 3 milijuna kuna, što se odnosi na više od 90 posto poduzetnika. Daljnja planirana rasterećenja odnose se na rasterećenje od 20 posto u dijelu naknade za otpadne vode, a priprema se i ukidanje niza dozvola, licenci i ovlaštenja, tako da i u tom segmentu očekujemo dodatno smanjenje nameta, a sve kroz aktivnu komunikaciju s poduzetničkim sektorom.
Daljnji rast gospodarstva želimo dodatno potaknuti snažnijim privlačenjem stranih investicija te smo u tom smislu značajno unaprijedili zakonski okvir kojim su osigurani bolji uvjeti za realizaciju investicijskih projekata, više poticaja za ulaganja te jasnije i jednostavnije procedure. Kreiranje investicijske politike postaje sve složenije i zahtjevnije, jer ne borimo se samo mi za investitore, no vjerujem da smo na dobrom putu. To pokazuju i brojke koje nam govore kako ćemo do kraja ove godine prijeći granicu od 2 milijarde eura stranih ulaganja, što u našoj povijesti dosad nije bio slučaj. Sada je vrijeme da se više usredotočimo na strukturu tih investicija, jer smatram kako moramo poticati ulaganja u one tehnologije i djelatnosti koje će dovesti do novih inovativnih proizvoda i usluga kroz projekte istraživanja i razvoja. Svi zajedno moramo postati svjesni činjenice da će gospodarstvo budućnosti biti pokretano isključivo znanjem i inovativnošću.
Što se tiče trošenja europskih sredstava, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta do ovog je trenutka kroz svoje pozive ugovorilo 61 posto od ukupno 9,43 milijardi kuna koje su nam stavljene na raspolaganje do 2020. godine. Do kraja ove i tijekom sljedeće godine planiramo raspisati još nekoliko poziva, kroz koje bismo najveći dio sredstava stavili na raspolaganje upravo za inovacije, istraživanje i razvoj te povećanje konkurentnosti. Moram napomenuti da ćemo sva raspoloživa sredstva iskoristiti i zatražiti dodatnu alokaciju kako bismo poduzetnicima na raspolaganje stavili još više europskog novca.
Još je mnogo projekata na kojima aktivno radimo. Tako početkom iduće godine s radom počinje Državni inspektorat koji će objediniti 17 inspekcijskih službi u jedno tijelo, koje će poduzetnicima uštedjeti vrijeme i novac, a smanjit će se i stupanj represije u slučajevima utvrđenja lakših prekršaja. Također, smanjuje se portfelj neaktivne državne imovine, koju želimo reaktivirati na način da je stavimo u funkciju gospodarskog rasta i razvoja.
Sve ovo radimo s jednim jasnim ciljem - izgradnjom produktivnog gospodarstva koje je konkurentno, inovativno i koje raste stabilnim stopama na održiv način. Do ostvarenja tog cilja ima još puno posla, ali vjerujem da smo prve zdrave korake i temelje napravili. BDP raste, postignuta je fiskalna konsolidacija i suficit opće države, a istovremeno se smanjuje javni dug. Ostvarili smo i gospodarski rast od 2,9 posto, dok Europska komisija zadržava prognoze rasta našega gospodarstva za ovu i sljedeću godinu od 2,8 posto. Sve to pokazuje da su dosad poduzete mjere koje su bile nužne i dobro osmišljene.
No, trendove ne čine i ne pokreću samo brojke. Iza njih stoje ljudi, koji sve te učinke moraju osjetiti u svojoj svakodnevici. Upravo iz tog razloga, korak po korak, sinergijom različitih reformskih mjera i uz podršku gospodarske i znanstvene zajednice, uz vašu podršku, možemo ovaj trend oporavka našega gospodarstva pretvoriti u trajan, stabilan i održiv rast. Veseli me u ovom prilogu čuti iskrena mišljenja naših poduzetnika, jer upravo takvom otvorenom komunikacijom stvari možemo pokrenuti na bolje. Vrijeme je da vratimo optimizam u hrvatsko gospodarstvo te vam na tom tragu želim još bolju i uspješniju 2019. godinu, uz ostvarenje svih pozitivnih učinaka na kojima predano radimo.