Iza kulisa

BDP je rastao, ali rizici i dalje ostaju

Ekonomisti su, očekivali usporavanje gospodarstva, no većina ih je prognozirala rast od oko tri posto
Ilustracija
 Duje Klaric / CROPIX

Percepcija je jako čudna biljka: nemali broj ljudi je u prvom kontaktu s informacijom da je hrvatsko gospodarstvo nakon visokog godišnjeg rasta BDP-a u prvom kvartalu ove godine od 3,9 posto u drugom kvartalu ostvarilo realni rast od 2,4 posto stekao dojam da je BDP u drugom tromjesečju - pao.

Ekonomisti su, naime, očekivali usporavanje gospodarstva, no većina ih je prognozirala rast od oko tri posto ili nešto iznad tri posto, pa je, čim se rast spustio ispod tri posto, dio građana to registrirao kao pad BDP-a. Ipak, treba istaknuti da se ostvarena stopa rasta kreće u okvirima Vladine planirane stope rasta BDP-a u ovoj godini od 2,8 posto u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. - 2022., dok je Europska komisija projicirala rast od 3,1 posto. U prvoj polovini godine ostvarena je, pak, stopa rasta od 3,2 posto i sada ostaje pitanje na koju stranu će gospodarstvo krenuti u trećem i četvrtom kvartalu.

Analitičari RBA ostaju, na primjer, pri procjenama o realnoj stopi rasta od 2,8 posto u 2019., što znači da u drugom dijelu godine očekuju blago usporavanje rasta. Pritom i oni, ali i drugi analitičari, očekuju aktivniji pristup javnog sektora i povećano korištenje ugovorenih sredstava iz fondova EU s pozitivnim učinkom na rast investicija. No, jednako tako navode i da kapacitet privlačenja i provedbe ulaganja ostaje nizak zbog rascjepkanosti javne uprave, ogromnih teritorijalnih razlika u Hrvatskoj te nedovoljnih administrativnih kapaciteta.

Svi se slažu i da će privatna potrošnja i dalje ostati generator rasta, ali naglašavaju i da zabrinjavaju negativni trendovi u usporavanju rasta izvoza te pad prerađivačke industrije od jedan posto, iako je to bilo i očekivano s obzirom na pad obujma industrijske proizvodnje u drugom tromjesečju od 0,9 posto. Naravno, negativni rizici se odnose na mogući nastavak negativnih globalnih gospodarskih kretanja, pogotovo naših glavnih trgovinskih partnera - Njemačke i Italije.

Dakle, pogled u gospodarsku budućnost nije sasvim “jasan”, znakovi pored puta ukazuju na različite scenarije, ali za sada se, ponovimo, radi samo o usporavanju rasta BDP-a, a ne o padu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 20:47