Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) predstavljaju mehanizam koji se po prvi puta koristio u Europskoj uniji u financijskom razdoblju 2014.-2020., a koji je omogućio integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima se ojačava uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.
Mjere iz ITU mehanizma do sada su se u Republici Hrvatskoj provodile u osam najvećih urbanih središta s najvišom koncentracijom stanovništva i kapacitetima za provedbu projekata, a koja su za provedbu ITU mehanizma odabrana temeljem kriterija iz javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Radi se o 4 urbane aglomeracije s više od 100.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te 4 urbana područja s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zadar, Slavonski Brod, Karlovac i Pula. Pri tome gradovi središta urbanih područja nisu ograničeni na svoje administrativne granice, već uključuju i susjedne jedinice lokalne samouprave (JLS) ili njihove dijelove koji zajedno stvaraju prostorno-funkcionalnu cjelinu – urbanu aglomeraciju odnosno urbano područje. Ovi gradovi za projekte održivog urbanog razdoblja putem ITU mehanizma do sada su imali na raspolaganju više od 245 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda.
U novom financijskom razdoblju bespovratna sredstva iz EU fondova kroz ITU mehanizam koristit će 22 grada sjedišta te dodatnih 170 gradova i općina koji zajedno s gradovima sjedištima čine urbanu aglomeraciju, odnosno urbano područja. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine ITU mehanizam obuhvatit će 2.670.134 stanovnika odnosno 68.7% stanovništva Republike Hrvatske.
O dosadašnjim rezultatima korištenja ITU mehanizma, a posebno o mogućnostima koje ITU gradove tek očekuju razgovaralo se na konferenciji u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pod nazivom „ITU gradovi u novom programskom razdoblju - Integrirana teritorijalna ulaganja i održivi urbani razvoj“ koja je održana 17. svibnja 2022. godine u Zagrebu.
Konferencija je okupila predstavnike dosadašnjih i budućih korisnika ITU mehanizma kojima su predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije predstavili sve aktualnosti vezane uz novo financijsko razdoblje 2021.-2027. te dali odgovore na brojna pitanja u vezi korištenja ITU mehanizma i procesima koje gradovi moraju osigurati.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, u svom obraćanju istaknula je da se upravo u Zakonu o regionalnom razvoju vrlo velika važnost daje gradovima kao sjedištima županijama te će mogućnost korištenja ITU mehanizma u novom financijskom razdoblju imati svi gradovi koji su sjedišta županija u Republici Hrvatskoj te kako je to jedan potpuno novi zaokret i pristup u komunikaciji prema svima na lokalnoj razini. „Stvaranjem urbanih aglomeracija oko samih gradova jačamo i urbano ruralne veze te dajemo priliku i gradovima sjedištima da pokažu svoju ulogu generatora razvoja svojeg šireg područja. Putem kreacije novih politika i prilika koje nude bespovratna sredstva iz EU fondova gradovi imaju mogućnosti realizacije upravo onih projekata za koje smatraju da će najviše doprinijeti gospodarskom razvoju i zadržavanju stanovnika na svojem širem području“, naglasila je ministrica Tramišak.
U financijskom razdoblju 2021.-2027. za projekte ITU gradova osigurano je oko 679 milijuna eura kroz Integrirani teritorijalni program. Ova sredstva moći će se utrošiti na „brownfield“ projekte sanacije bivših industrijskih i vojnih lokacija, napuštenih i zapuštenih objekata stambene i poslovne namjene, ugostiteljsko-turističkih prostora, komunalnih prostora i sličnih prostora u revitalizaciju istih za kulturnu, sportsku, društvenu, obrazovnu, socijalnu, turističku ili gospodarsku namjenu, odnosno zelene površine (parkove, vrtove i sl.). U domeni kulturne baštine financirat će se građevinski i konzervatorski radovi te unutarnje uređenje, opremanje, razvoj i prezentacija kulturnih sadržaja i usluga. Sredstva će se moći ulagati i u javnu turističku infrastrukturu, nabavu ekološki prihvatljivih vozila i voznih parkova, zatim obnova radi povećanja energetske učinkovitosti i mjera energetske učinkovitosti objekata i infrastrukture u javnom vlasništvu te višestambenih zgrada. Moći će se financirati i zelena te višenamjenska infrastruktura, a za gospodarski razvoj važna su ulaganja u poslovnu infrastrukturu s ciljem pozicioniranja urbanih područja kao regionalnih hubova i jačanje njihove uloge u stvaranju regionalnih eko sustava koji daju podršku regionalnim lancima vrijednosti i razvoju prioritetnih niša industrijske tranzicije.
Vjerujem da će gradovi prepoznati prilike iz ITU mehanizma i prilike koje im se nude u Planovima industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, Sjeverne Hrvatske i Jadranske Hrvatske te da biti uspješni korisnici tih bespovratnih sredstava. Razlog za optimizam vidim u činjenici da nema velikih zastoja u procesima korištenja bespovratnih EU sredstava, fondovi se realiziraju dobrom dinamikom, naučili smo puno u ovoj financijskoj perspektivi i sada se znamo kvalitetnije pripremiti na sve one izazove koji nas prate tijekom realizacije i implementacije projekta, zaključila je ministrica Tramišak.
Dosadašnji i budući korisnici ITU mehanizma potvrdili su na konferenciji da imaju spremne projekte za novo financijsko razdoblje ali jednako važno i spremne kapacitete koji će te projekte provesti i sredstva koja su nam na raspolaganju iskoristiti.
Za više informacija o ITU mehanizmu, održanoj konferenciji i prilikama za financiranje projekata bespovratnim sredstvima Europske unije posjetite www.strukturnifondovi.hr.
