Do prvih slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj, dakle u siječnju i veljači ove godine, prometi u trgovini na malo su rasli (prema podacima DZS-a, u siječnju 6,2 posto, u veljači 4,9 posto). Bio je to dio uzlaznog trenda u tom sektoru zabilježen u zadnjih pet i pol godina, zahvaljujući kojem je u prošloj godini napokon dosegnuta razina prometa u trgovini na malo iz pretkrizne 2008. godine. No, pandemija je to prekinula, pri čemu je travanj zabilježio pad od oko 25 posto.
Aktualne procjene, na koje nam ukazuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kažu da će promet u trgovini na malo ove godine biti oko šest posto niži nego u 2019. godini. Prema podacima Fine, u djelatnosti G47 Trgovina na malo (osim trgovine motornim vozilima i dijelovima) lani je ostvaren ukupan prihod 103,2 milijarde kuna. Cijeli sektor trgovine, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, drži oko 210 tisuća radnih mjesta, od čega 120 tisuća u maloprodaji robe široke potrošnje, a ostatak u neprehrambenoj trgovini i trgovačkim centrima.
“Oporavak, vjerujemo, slijedi tijekom 2021. godine, a to potvrđuju i projekcije makroekonomista, jer trgovina je zrcalna slika makroekonomskih kretanja. Trgovci prvi osjete promjene i one se direktno reflektiraju u ponašanju potrošača”, komentira Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financije. On također napominje da je maloprodaja jedna od najkonkurentnijih grana gospodarstva, a obilježavaju je i velika internacionalizacija i koncentracija.
Deset najvećih trgovaca mješovitom robom drži, pokazuje se, više od 80 posto tržišta. U koronagodinu je sektor distributivne trgovine na malo mješovitom robom (pretežito hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo) ušao s nominalnim rastom u iznosu od 2,25 milijardi kuna u odnosu na 2018. godinu, što je rast od šest posto, prema podacima koje je nedavno objavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Ljestvica top 10 trgovaca na malo mješovitom robom pokazuje pak da je u 2019. godini najjači i dalje Konzum plus s tržišnim udjelom od 20 do 30 posto, ali zbog rasta glavnih konkurenata bilježio je blagi pad udjela. O tome što je donijela ova turbulentna godina s lockdownom javnih podataka još nema. Jasno je, međutim, da u samom vrhu dolazi do komešanja. Lani su rasle članice Schwarz grupe, Lidl i Kaufland. Tržišni udjel Lidla u prošloj godini iznosio je 10-20 posto, a Kauflanda 5-10 posto. Zbirno, dvije članice Schwarz grupe drže 20-0 posto tržišta te je, tako gledano, ta grupa u prošloj godini zapravo prvi put izbila na prvu poziciju, ispred višegodišnjeg tržišnog lidera Konzuma. Popis top 10 najvećih trgovaca na malo mješovitom robom u prošloj godini, prema ostvarenom prihodu, je sljedeći: Konzum plus, Lidl, Plodine, Kaufland, Spar, Tommy, Studenac, K.T.C., NTL te Mlin i pekare.
Jedan od zanimljivijih poslovnih događaja tijekom pandemije na domaćem tržištu bio je ulazak novog lanca Eurospin, talijanskog diskontera koji je sredinom kolovoza u Zadru otvorio prvi od najavljenih 100 supermarketa na hrvatskom tržištu. U sektoru vlada skepsa oko tako ambicioznih planova novog igrača, pogotovo što se tiče roka u kojem to može postići (Lidl je prebacio brojku od 100 supermarketa na našem tržištu tek lani, 13 godina po dolasku u Hrvatsku). Josip Zaher potvrđuje da se ne očekuje da će zbog Eurospina doći do preslagivanja na tržištu maloprodaje, pogotovo ne u top 10 trgovaca hranom, što zaključuje promatrajući njihov model poslovanja na tržištu Slovenije i domicilne Italije. Što se domaćih trgovačkih grupacija tiče, Narodni trgovački lanac (NTL) ima tržišni udio od 10 do 20 posto, a u pitanju je lanac nastao ugovornim udruživanjem radi objedinjavanja nabave koji ima pet članica (Bakmaz, Boso, Studenac, Metss i Gavranović) te sada i tri “podčlana”.
To su dva povezana društva s Metss trgovinama (Trgovina Krk i Trgostil), a ove godine i Sonik Trgovina postaje treći “podčlan” neposredno uoči pandemije. Dogodilo se to nakon što je Sonik Trgovinu, nakon Istarskih supermarketa, preuzeo Studenac u vlasništvu poljskog fonda Enterprise Investors. Iz tog fonda najavljuju da je Studenac i sada zainteresiran za dalje akvizicije, ali samo za format manjih dućana, te na tom modelu planira nastaviti rast širom Hrvatske.
Ultragros grupacija je daleko brojnija od NTL-a (26 članica na kraju 2019. godine), s podjednakim tržišnim udjelom. Neprehrambena trgovina je koronakrizom daleko jače pogođena od trgovine hranom i robom široke potrošnje. “Prognoze za 2020. godinu najavljuju na razni godine pad neprehrambene trgovine od skoro 20 posto ako se nastave mjere ograničavanja te se zbog kompresije kupovne moći i broja posjeta trgovinama nastavi trend smanjenja potrošnje, posebno u periodu božićne i novogodišnje kupovine”, iznosi procjenu Denis Ćupić iz HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara. Brojke u trgovini tekstilom najavljuju na godišnjoj razini pad planiranih prihoda u rasponu od 23 do 28 posto, navodi Ćupić, dijelom zbog perioda bez prometa, dijelom zbog činjenice da je veći udio robe sa skladišta bio prodavan po rasprodajnim cijenama i “komprimiranja prometa dijelom zbog negativnih očekivanja najave recesije, smanjenja osobnih dohodaka u segmentu srednje kupovne moći do manjeg posjeta trgovinama zbog epidemioloških mjera i činjenice da se ljudi ne osjećaju ugodno nekoliko sati pod maskama boraviti u shoppingu”.
Trgovina namještaja i potrošačke elektronike također trpi pad planiranih prihoda s obzirom na to da je zbog lockdowna i slabog očekivanja za sezonu izostao pojačan promet vezan uz opremanje turističkih nekretnina u travnju i svibnju. Ako se uvede neradna nedjelja u trgovinama, o čemu ponovno kreću rasprave, pojačat će se negativni efekt, a u prognozama za 2021. najavljuje se nastavak pada u sektoru neprehrambene trgovine u rasponu od 18 do 25 posto u usporedbi s 2019. godinom.
Posebno je pak teška situacija zbog utjecaja koronakrize u trgovini automobilima - prodaja novih osobnih vozila je u prvih osam mjeseci pala za 47 posto. Iz Udruženja trgovine motornim vozilima HGK poručuju da su nužne mjere pomoći trgovini motornim vozilima u obliku subvencija kupnje novih vozila ili smanjenja PDV-a na motorna vozila po uzoru na Njemačku, a bez pomoći očekuju da bi branša mogla izgubiti i do 30 posto radnika, kako su objavili.
Inače, u Hrvatskoj je u vrijeme pandemije rasla online trgovina. Prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci rast je bio 13,9 posto, pri čemu je rasla prodaja odjeće i obuće, opreme za kućanstvo, ali i hrane, što je sigurno i posljedica lockdowna. Ona je u Hrvatskoj ipak još u povojima, a Ćupić naglašava da je dijelom pritom “izložena međunarodnoj nelojalnoj konkurenciji jer je evidentno da najveći online igrači i dalje izbjegavaju plaćanje hrvatskog PDV-a jer plaćaju PDV zemalja isporučitelja”. Drugim riječima, koriste benefit niže stope PDV-a (jer je Hrvatska po visini tog poreza u gornjem rangu Europske unije). Tako se događa, dodaje, i evazija poreznog prihoda u neke druge zemlje, ali isto tako i evazija kupovne moći u druga gospodarstva.