predsjednik Uprave Hep-a

Investicijama u obnovljive izvore i digitalizaciju do bržeg oporavka Hrvatske

HEP grupa je jedan od ključnih čimbenika stabilnosti gospodarskog sustava i ublažavanja trenutačne krize
Frane Barbarić

Hrvatska elektroprivreda je aktualnu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19 dočekala spremna i s visokom razinom operativne i financijske stabilnosti poslovnog sustava. To dokazuju rezultati za prvih šest mjeseci ove godine u kojem smo razdoblju zadržali udjel na tržištu te ostvarili dobit nakon oporezivanja od 960 milijuna kuna, što je 100 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pozitivan rezultat ostvaren je unatoč padu potrošnje električne energije, posebno kod poslovnih korisnika te nepovoljnim hidrološkim okolnostima koje su rezultirale manjom proizvodnjom hidroelektrana od planirane. Unatoč kriznim okolnostima, bez oklijevanja smo nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ostvarenje plana investicija za 2020. godinu očekujemo u iznosu većem od četiri milijarde kuna. Realizacija naših investicija ima snažan pozitivan učinak na bruto domaći proizvod i doprinosi zapošljavanju hrvatskih radnika s ciljem očuvanja radnih mjesta, odnosno angažiranju dobavljača iz Hrvatske kako bi se povećala ukupna poslovna aktivnost u državi.

Na taj način, HEP grupa je jedan od ključnih čimbenika stabilnosti gospodarskog sustava i ublažavanja trenutne gospodarske krize. S jednakim intenzitetom nastavit ćemo investicijski ciklus i u idućem razdoblju, od 2021. do 2024. godine, za koje planiramo ulaganja u iznosu od 14,5 milijardi kuna. U skladu s najavama ubrzane europske energetske tranzicije u postkorona razdoblju, mi u sklopu obnovljivog scenarija razvoja u realizaciji već imamo niz projekata. Najveći je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj s ukupnim povećanjem snage za 412 megavata i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna.

Nakon donošenja investicijskih odluka za oba segmenta projekta, Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2, fizička realizacija projekta započela je u svibnju ove godine otvaranjem gradilišta pristupne ceste do postojeće hidroelektrane Sklope. U izgradnji je novi visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna. U završnoj je fazi izgradnja naše prve vjetroelektrane, VE Korlat, u koju ulažemo oko 500 milijuna kuna. Na Visu smo u rad pustili trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj.

U različitim fazama izgradnje imamo još šest sunčanih elektrana. Ukupna ulaganja u spomenute sunčane elektrane iznose 176 milijuna kuna. Takvu investicijsku dinamiku, osim podizanju vlastitih organizacijskih kapaciteta, možemo zahvaliti i pozitivnom utjecaju kontinuiteta državne politike, koja je s obzirom na složenost i vrijeme potrebno za realizaciju velikih energetskih projekata, izrazito važna za energetski sektor.

Osim investicija, u okolnostima pandemije ubrzali smo i aktivnosti na digitalizaciji poslovanja. Tako je primjerice, prije nekoliko mjeseci HEP Plin započeo s digitalizacijom upravljanja mjernim podacima, nabavom pametnih plinomjera te ugradnjom IoT senzora, što je trenutno najveći projekt interneta stvari u Hrvatskoj.

Ugradnja naprednih brojila također je jedan od bitnih segmenata upravo pokrenutog Pilot projekta uvođenja naprednih mreža u elektrodistribucijskom sustavu Hrvatske. Spomenut ću i da je ovih dana, u sklopu projekta NEXT-E počeo proces povezivanja HEP-ovih ELEN punionica u jedinstvenu platformu koja će omogućiti roaming uslugu vozačima električnih automobila na području šest europskih država.

Posljednja dva projekta sufinanciraju se sredstvima iz EU fondova. Nastavkom uspješne realizacije tih projekata kao i ukupnih investicijskih planova i u idućem razdoblju, dat ćemo snažni doprinos provedbi nacionalnog Plana opravka i pružiti potporu Vladi Republike Hrvatske u stvaranju uvjeta za što brži ponovni rast hrvatskog gospodarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 11:42