“Ponosni smo što je Split grad s najvećim brojem korištenja bicikli u cijeloj Hrvatskoj. Prije nekoliko godina rekli bismo da je to nemoguće. Ovaj projekt promovira zelene, ekološke politike i zdrav život građana, ali ono što je najvažnije, ovo je zajednički projekt gradova i općina na području urbane aglomeracije. To je dobar smjer za cijelo područje. Nastavit ćemo kroz projekt razvoj biciklističkih staza i povezivanje s okolnim općinama i gradovima. I sam koristim biciklu kad god mogu“, kazao je Ivica Puljak, gradonačelnik Splita u utorak na konferenciji za novinare na kojoj je najavljen početak primjene sustava javnih bicikala u osam jedinica lokalne samouprave kroz projekt “Biraj biciklu!”.
Osim na području vodećeg partnera u projektu, Grada Splita, sustav javnih bicikala širi se na područje Trogira, Kaštela, Solina, Podstrane, Klisa, Dugopolja i Dicma.
Biciklom od Trogira do Kaštela, iz Solina do Klisa ili iz Splita u Podstranu ići će se, kako je najavljeno, već ovog ljeta, za kada je planiran završetak puštanja u promet sustava javnih bicikala u svih osam gradova i općina, partnera u projektu.
Voditelj projekta Toni Jerković, savjetnik u Odsjeku za međunarodne i EU projekte Grada Splita, uvodno je kazao kako je ukupna vrijednost projekta 13,6 milijuna kuna od čega je iznos bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fonda nešto manji od 10,9 milijuna kuna. Projekt se provodi u sklopu ITU Poziva „Urbana mobilnost – Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split“.
- Sredstva će biti utrošena na izgradnju nove biciklističke prometnice i pješačke staze u Splitu i Trogiru te će u svih osam jedinica lokalne samouprave biti postavljen 41 novi terminal s ukupno 242 bicikle, od čega 116 klasičnih i 126 bicikli na električni pogon. Velika vrijednost ovog projekta je i što će se izraditi studija potencijala razvoja biciklističkih prometnica. Služit će kao temeljni dokument za razvoj integriranog sustava biciklističkih prometnica na području Urbane aglomeracije Split – istaknuo je Toni Jerković.
U Splitu će novih 16 terminala sa 50 električnih i 20 klasičnih bicikala te 70 stalaka biti postavljeno na područjima i u kvartovima gdje sustav trenutno nije dostupan, a iz ovog projekta je financirana i biciklistička i pješačka staza u uvali Trstenik, duljine 748 metara.
Općina Podstrana prva je općina u kojoj će biti pušten u promet sustav javnih bicikli financiran iz ovoga projekta, a kako je rekla viša savjetnica i koordinatorica projekta Andrijana Dedić na području Podstrane bit će dva terminala sa šest električnih i šest klasičnih bicikli. Jedan terminal s tri električna i tri klasična bicikla će se postaviti u sklopu parkirališta na obalnom području u Strožancu. Drugi terminal s istim brojem bicikli će biti na lokaciji parkirališta Petrićevo, u blizini autobusne stanice i sportskog igrališta.
- Na ovaj način smanjit će se loš utjecaj automobila na okoliš i potaknuti ljude na zdrav život. Očekujemo pozitivne reakcije naših mještana kao i zadovoljstvo budućih turista i svih posjetitelja Podstrane. Naša općina će i u budućnosti ulagati u razvoj biciklističke infrastrukture – istaknula je Andrijana Dedić.
Jakov Vetma, načelnik Općine Klis kazao je kako je ovo iznimno vrijedan projekt koji čini život boljim i kvalitetnijim. Pojasnio je kako će imati dva terminala, jedan u centru Klisa i drugi na području Dalmatinske zagore, u Prugovu, čime će se bolje povezati ne samo unutar oćine već i sa susjednim Dicmom. Na području Klisa bit će na raspolaganju 8 klasičnih i četiri električna bicikla.
– U novoj strategiji razvoja Urbane aglomeracije moramo postići i balans između unapređenja zdravog načina života i zadovoljenja osnovnih potreba s obzirom da ima i onih dijelova koji nemau osnovnu komunalnu infrastrukturu – rekao je Vetma.
Marija Vučica, vršiteljica dužnosti pročelnice Upravnog odjela za gospodarski razvoj i fondove Europske unije Grada Kaštela informirala je kako će Kaštela imati šest terminala sa 30 električnih i 30 klasičnih bicikala i to u Kaštel Sućurac, Gomilicu, Kambelovac, Lukšić, Stari i Novi.
- Projekt ne samo da obogaćuje turističku ponudu već potiče urbanu mobilnost građana. Terminali će biti postavljeni duž cijele obale, tako da će korisnici moći prijeći cijelu obalu na ekološki prihvatljiv način. Nadamo se da ćemo sustavom javnih bicikala utjecati na smanjenje korištenja osobnih automobila u gradskoj jezgri, za kretanje u Kaštelima, ali i odlazak u susjedne općine – rekla je Marija Vučica.
Petar Maretić, načelnik općine Dicmo kazao je kako na području te općine ima 30-tak kuća za odmor, a povećava se i broj kuća za stanovanje.
- Idemo s projektom razvoja biciklističkih staza na području cijele općine. U sustavu javnih bicikli imat ćemo dva terminala sa 10 bicikli. Jedan terminal će biti postavljen pored škole i općine, a uskoro planiramo i projekt koji je komplementaran ovome jer će za cilj imati edukaciju i poticanje školaraca na korištenje bicikli. Želimo educirati najmlađe i odmalena im usaditi nove navike zdravog života – istaknuo je Maretić.
U općini Dugopolje sustav javnih bicikli već je postavljen prije nekoliko godina, a kroz projekt "Biraj biciklu!“ proširuje se za četiri nova terminala sa 10 električnih i 10 klasičnih bicikli.
- Jedan terminal postavit ćemo u Koprivno, jedno od rijetkih naselja u Dalmatinskoj zagori sa pozitivnim prirodnim prirastom, potom jedan na području špilje Vranjače te u parkove Lokva Dračanica i Pelenjak koje je ujedno i vrlo posjećeno izletište – rekao je načelnik općine Perica Bosančić.
Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević kazao je da će u Solinu imati šest terminala s 12 električnih i 26 klasična bicikla.
- Izgradnja biciklističke infrastrukture nam je svima prioritet prilikom planiranja budućih prometnica. Sada često nema ni nogostupa na nekima. ITU mehanizam je svima prilika za što kvalitetniju povezanost unutar cijele aglomeracije. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti velike stvari – naglasio je Ninčević.
U Trogiru, gdje su tri terminala sa 10 električnih i 10 klasičnih bicikli, iz projekta se financira i biciklistička prometnica i pješačka staza duljine 450 metara, kao jedinstven projekt usmjeren na povećanje sigurnosti svih dionika u prometu, posebice pješaka i biciklista.
- U Trogiru ćemo kroz ovaj projekt izgraditi prvu biciklističku stazu u sklopu šetnice Brigi-Lokvice. Radovi na predjelu Brigi su počeli u siječnju i trebali bi biti gotovi do lipnja. Obalni pojas naš je najveći kapital i ovime ga oplemenjujemo, grad dobiva ljepšu vizuru, a građani nove sadržaje. Hvala svima koji sudjeluju na realizaciji projekta, vjerujem da ćemo u novom programskom razdoblju kroz program Integriranog teritorijalnog razvoja provesti još ovakvih zajedničkih projekata i iskoristiti sva sredstva EU koja su nam na raspolaganju - naglasio je je gradonačelnik Trogira Ante Bilić.
Kako je zaključeno, ulaganje u nove terminale, bicikle i razvoj biciklističkih staza važni su za što sigurniji i kvalitetniji sustav javnih bicikli, a značajnim ulaganjima kroz projekt “Biraj biciklu!“ ovaj dostupniji, jeftiniji i ekološki prihvatljiviji način prijevoza širi se na čitavo područje Urbane aglomeracije Split.
U europskom zelenom planu postavlja se cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometa od 90 posto kako bi EU do 2050. postao klimatski neutralno gospodarstvo dok istodobno radi na ostvarenju cilja nulte stope onečišćenja, navedeno je u Komunikaciji Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Strategiji za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti, koju je Komisija predstavila u prosncu 2020.
“Da bi se sustav na taj način promijenio, moramo 1. sve vrste prijevoza učiniti održivijima, 2. održiva alternativna rješenja učiniti široko dostupnima u multimodalnom prometnom sustavu i 3. uvesti odgovarajuće poticaje za tranziciju. To su tri stupa našeg budućeg djelovanja” poručili su iz EK.
Spomenimo i kako Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) predstavljaju mehanizam koji se prvi put koristi u Europskoj uniji u financijskom razdoblju 2014.- 2020. godine, a koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.
Mjere se provode u četiri urbane aglomeracije s više od 100.000 stanovnika u središnjim naseljima (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split) te četiri urbana područja s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima (Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac). U razdoblju 2014.-2020. Republika Hrvatska za provedbu mjera održivog urbanog razdoblja putem ITU mehanizma ima na raspolaganju više od 345 milijuna eura.
