Idite u kupnju s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje, poput košara, a prilikom kupnje odlučite se za papirnate vrećice i slične alternative, pozvalo je građane Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja informirajući o zabrani stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2022. godine.
Podsjetimo, riječ je o zabrani temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, a odnosi se na kategoriju plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke do 50 mikrometara, s time da je i dalje dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.
Takve lagane plastične vrećice za nošenje koje su već stavljene na tržište i trgovci ih imaju na zalihi, moći će se koristiti i nakon 1. siječnja 2022. do isteka zaliha, uz valjanu evidenciju da su vrećice stavljene na tržište prije tog datuma.
Odbačene plastične vrećice su, nažalost, postale vrlo česta pojava u prirodi te će se, temeljem direktiva Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje, istaknuli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje je tijekom 2021. provelo statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj.
Pokazalo se da u Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku, od čega je najviše, oko 76 posto, u kućanstvima.
Jedno od pitanja koje je postavljeno ispitanicima je i: “Što obično koristite za nošenje kupljenih namirnica do kuće/stana?”.
Njih 73,8 posto odgovorilo je da nose platnene/pletene vrećice za višekratnu upotrebu, a 36,5 posto kako nose plastične vrećice koje koriste više puta. U jednokratnim plastičnim vrećicama iz trgovine namirnice nosi 29,5 posto građana dok njih 18,4 posto koristi papirnate vrećice.
Robu nosim u rukama, navelo je 13,9 posto ispitanika dok je njih 13,3 posto navelo da za nošenje namirnica koriste posudu, zdjelu, ceker, kašetu ili neki drugi sličan predmet.
Vrećice od biorazgradive plastike koristi 7,8 posto ispitanika, a u kategoriji 'ostalo' izjasnilo se njih 1,6 posto.
Koliko često koristite plastične folije/vrećice za čuvanje i zamrzavanje (ostataka) hrane u vašem kućanstvu, bilo je također jedno od pitanja. Nekoliko puta mjesečno, bio je najčešći odgovor (43,5 posto), potom nekoliko puta tjedno (29,2 posto), jednom u dva mjeseca ili rjeđe (21,2 posto) i nikada nešto više od 6 posto.
Istraživanje donosi i odgovor na pitanje o tome što se najčešće čini s uporabljenim jednokratnim plastičnim proizvodima odnosno plastičnom ambalažom nakon konzumacije namirnica iz njih.
Od ukupnog broja ispitanika njih gotovo 45 posto navelo je kako tu jednokratnu plastiku bace u plastični otpad dok je njih 22,8 posto istaknulo kako što god mogu upotrijebe bar još jednom, a nakon toga bace u plastični otpad.
Nadalje, 20,5 ispitanika navelo je kako jednokratnu plastiku bace u miješani komunalni otpad, daljnjih 7,5 posto što god mogu upotrijebe bar još jednom, a nakon toga bace u miješani komunalni otpad. Bace gdje stignu 1,7 posto građana, a za odgovor “ostalo” odlučilo se njih 2,5 posto.
Spomenimo kako je Zakonom o gospodarenju otpadom, između ostalih akata iz zakonodavstva EU-a preuzeta i Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš kojom se želi promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.
U Europskoj uniji više od 80 posto morskog otpada, izmjerenog kao broj komada pronađenog na plažama, čini plastika, pri čemu plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu uključuju čitav niz uobičajenih potrošačkih proizvoda koji se brzo troše i odbacuju nakon što se jednom upotrijebe u svrhu za koju su namijenjeni, rijetko se recikliraju i često bivaju odbačeni u okoliš kao smeće.
Ostaci plastike pronađeni su u mnogim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama te na kraju u ljudskom prehrambenom lancu.
U ovoj direktivi naglašene su i mjere koje bi države članice trebale poduzimati za obavješćivanje potrošača i poticanje njihovog odgovornog ponašanja kako bi se postiglo smanjenje odbacivanja otpada od proizvoda obuhvaćenih ovom Direktivom u okoliš.
