"Sija li Sunce uopće u državi Hrvatskoj", upitao je prof. dr.sc. Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje govoreći o primjeni solara na početku konferencije ‘Dani Sunca‘, prve konferencije posvećene korištenju Sunčeve energije koju su u gradu Hvaru organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokret otoka.
S profesorom Duićem razgovarali smo za vrijeme konferencije o trenutnoj situaciji i o tome kako potaknuti veće korištenje Sunčeve energije s obzirom na činjenicu da se u Hrvatskoj unatoč velikom potencijalu, koristi vrlo malo solarne energije.
“Kad se vozite po Hrvatskoj solarni paneli na krovovima su vrlo rijetka pojava. Hrvatska svega pola posto električne energije proizvodi iz solara, a ona je isplativa već dulje vrijeme. Znači jeftinije je proizvoditi vlastitu električnu energiju nego kupovati električnu energiju iz mreže, a vidimo sa cijenama fosilnih goriva koje luduju da će to biti sve više isplatljivo. Međutim, do kraja prošle godine svega 851 domaćinstvo napravilo je ugovor o samoopskrbi i instaliralo solarne panele na krovove. A imamo ogroman potencijal. Naši krovovi su nekih 70 km kvadratnih i mogli bi četvrtinu struje u Hrvatskoj proizvoditi s tih krovova”, ističe prof.dr.sc. Neven Duić.
Na pitanje gdje je problem, odgovara kako je problem u tome što smo kasno krenuli.
“Nema kadrova, nema firmi koje to mogu instalirati, lokalne zajednice se nisu snašle, a one moraju pomoći građanima savjetima. Građani to ne znaju jer ih nitko o tome ne informira”, kazuje dr. Duić.
Dodaje kako je problem i u tome što kada to želite, nema vam tko to napraviti jer u većem dijelu Hrvatske nema firmi koje bi se time bavile ili su postojeće previše zaposlene.
“To je proces koji će se postepeno popravljati jer stalno nastaju nove firme”, kaže dr. Duić.
Ukazuje i na problem dobivanja svih potrebnih papira, odnosno procedure koje predugo traju. Prisjeća se kako su im prije dvije godine trebala dva dana da postave solarni krov u Zagrebu, a čak 363 dana da dobiju sve papire.
Pitamo koliko vremena za rješavanje papira treba u nekim drugim zemljama.
“To vam ide tako da potpišete ugovor i sve je gotovo. U principu vrlo često tu uslugu nudi distributer ili opskbrljivači koji vam sve te papire naprave usput. Kod nas je sve to različito u svakoj elektroprivredi, svako područje ima svoju proceduru. To traje, ali u međuvremenu je ipak nešto brže. Kažu ljudi da se papiri dobiju za tri do šest mjeseci, ali to je još uvijek predugo. Sve što je iznad mjesec dana je naprosto ljudima prekomplicirano. Te procese bi trebalo ubrzati”, ističe dr. Duić.
Može li to HEP ubrzati? Kad stupi na snagu novi Zakon o tržištu električne energije hoće li se nešto promijeniti, pitamo dalje.
“Naravno da to može HEP ubrzati, a ako on to nije u stanju onda bi to trebala pogurati Vlada ili HERA koji su nadležni za pojedine dijelove toga procesa. Ono što će novi zakon popraviti je to što ste dosada mogli stavljati solare na kuću samo ako ste vlasnik cijele kuće, a sada po novome moći će se stavljati na zgrade. To je velika pozitivna promjena, ako se stanari dogovore mogu staviti solar na krov”, pojašnjava prof. Duić.
Također kaže i kako će se moći izmjenjivati električna energija ako imate više objekata, pa vjeruje da će i zadruge moći bolje iskoristiti te nove modele.
“Mislim da će novi zakon popraviti ovaj dio mogućnosti, ali problem je u implementaciji, a to zakon onda ne može popravit”, kaže.
U novom Zakonu o tržištu električne energije uveden je i novi institut energetske zajednice građana kako bi se svim krajnjim kupcima omogućilo da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Neke energetske zadruge u Hrvatskoj već djeluju. Kako ljude potaknuti da uđu u takve energetske zajednice?
“One su jako važne jer pomažu ljudima koji bi htjeli učestvovati, ali nemaju dovoljno znanja ni sredstava da to naprave sami. Koliko će se to proširiti, teško mi je procijeniti s obzirom na našu kulturu koja ne voli ništa zajedno raditi, ali gledam na to vrlo pozitivno, prvenstveno kao jedan mehanizam širenja solarne kulture ili kulture obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Nadam se da će se to dobro uklopiti u život na otocima”, kazuje prof. Duić.
Govoreći o primjeni solara na otocima, naš sugovornik pojašnjava kako je situacija na otocima komplicirana jer je teško naći ljude koji će postavljati solare.
“Kad razmišljate kako riješiti taj problem, zašto ljudi koji dođu raditi u turizmu tri mjeseca ljeti ne bi ostali dulje i ostatak godine radili solarne krovove. Naravno u to treba maksimalno uključiti ljude koji jesu ovdje, koji žele ostati na otoku. To je odličan izvor prihoda. A s druge strane turistički objekti su idealni za solar jer oni najviše energije troše ljeti, znači najviši računi su ljeti, a solari najviše proizvode ljeti. To je čista win win situacija. Možete dovesti ljude na otoke, zadržati ih ovdje i stvoriti ekonomiju koja će raditi zimi”, ističe prof. Duić.
S obzirom na potencijal u korištenju Sunčeve energije, na otocima su velike mogućnosti primjene solara. Primjerice otok Hvar ima u prosjeku više od 2700 sunčanih sati u godini.
- Na otoku s toliko sunca solarni krovovi se mogu montirati cijelu godinu. I ono što bi trebali vidjeti je da svaka kuća ima solarni krov, ne samo panele nego također i kolektore, jedan, jedan i pol kvadratni metar po osobi koja živi u kući, za grijanje tople vode – pojašnjava profesor Duić.
Što se tiče budućnosti solara u Hrvatskoj, reći će kako je ipak sve pomalo krenulo, a u SolarPower Europe očekuju da će u Hrvatskoj ovoj godini rast na tržištu solara biti 226 posto.
“Budućnost je solarna i obnovljiva. Ono što možemo očekivati u Hrvatskoj je da će solarna energija, vjetar i hidro biti veći dio energije koju ćemo koristiti uz nešto biomase, geotermalne i drugih obnovljivih izvora”, smatra prof.dr.sc. Neven Duić.
Kad je riječ o energetskoj tranziciji prema čistoj energiji, dodajmo kako novi Zakon o tržištu električne energije, izglasan u petak u Saboru, prenosi sve odrednice Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019.).
Važan zakon u provedbi zelene tranzicije je i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je prošao prvo čitanje, a donosi se u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2018. o poimicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prijedlog tog zakona trebala bi koncem listopada 2021. usvojiti Vlada RH, a stupanje na snagu očekuje se do konca studenoga 2021.
Veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost neophodni su i za ostvarenje europskog zelenog plana i klimatske neutralnosti do 2050. godine.
