Na ovotjednoj plenarnoj sjednici zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak će raspravljati i glasati o tome kako poboljšati dobrobit životinja tijekom prijevoza, učinkovitije kontrolirati izvoz živih životinja i ograničiti prijevoz mladih životinja.
- Propusti u provedbi pravila o prijevozu životinja predstavljaju rizik za dobrobit životinja i nepravedni su za poljoprivrednike – izjavila je predsjednica istražnog odbora Parlamenta Tilly Metz (Zeleni/EFA, Luksemburg).
Zastupnici su 19. lipnja 2020. odlučili osnovati Istražni odbor za zaštitu životinja tijekom prijevoza (ANIT) kojemu je zadaća istražiti navodna kršenja u primjeni prava EU-a o zaštiti životinja tijekom prijevoza i povezanih operacija u EU-u i izvan njega, te osigurati da Komisija i države članice na ispravan način provode propise.
Odbor je glasao o svojem završnom izvješću u prosincu 2021., a sada slijedi glasanje na plenarnoj sjednici.
- Važno je osigurati jednaku razinu zaštite životinja tijekom cijelog putovanja, a za prijevoznike i vozače nužno je da imaju jedinstven skup pravila o prekograničnom prijevozu – istaknula je Tilly Metz.
Kako Parlament želi poboljšati uvjete prijevoza životinja? Na stranicama Europskog parlamenta navedeno je kako je Odbor utvrdio sustavne propuste u provedbi postojećih pravila o zaštiti životinja tijekom prijevoza i iznio preporuke za njihovu reviziju koja se očekuje u 2023. godini.
Pozvao je na skraćivanje trajanja putovanja, osam sati za klanje i četiri sata za životinje za proizvodnju mlijeka ili jaja ili rasplod, kao i bolju zaštitu mladih i trudnih životinja. Umjesto praga od deset dana, životinje koje sišu mlijeko ne bi se trebale prevoziti do pet tjedana, a ograničenje za trudne životinje trebalo bi smanjiti na dvije trećine trudnoće (trenutačno je 90 posto).
Kad je riječ o prijevozu izvan EU-a, Odbor traži da se izvoz živih životinja ograniči na zemlje koje jamče i poštuju jednakovrijedne standarde dobrobiti životinja.
- Druga važna zadaća jest osigurati potrošačima u EU-u točne informacije o proizvodima životinjskog podrijetla koje kupuju, jer im to omogućuje da podrže najviše standarde dobrobiti životinja – naglasila je Metz.
Nadalje, pojašnjeno je koje politike u području prijevoza životinja EU treba promijeniti. Tako prema riječima Tilly Metz “EU mora poboljšati i dopuniti svoje zakonodavstvo o dobrobiti životinja kako bi se svakoj životinji osigurala ista razina zaštite, bez obzira na to gdje je rođena, uzgojena ili zaklana”.
Također je izjavila kako su potrebni usklađeniji sustavi pravila, kontrola i sankcija te da je zadaća EU-a „osigurati jednake uvjete za poljoprivrednike i prijevoznike”.
U izvješću se, kako je istaknuto, preporučuje centralizacija nekih ključnih aspekata na razini EU-a, kao što je utvrđivanje kriterija za homologaciju vozila i plovila. Poljoprivrednici primaju potporu u okviru zajedničke poljoprivredne politike, ali su potrebna „konkretna rješenja” za poboljšanje dobrobiti životinja, smatra Metz.
Taođer ocjenjuje da su potrebni novi politički alati za potporu „malim lokalnim strukturama te mobilnim rješenjima za klanje i rješenjima za klanje na poljoprivrednim gospodarstvima”, što može pomoći u smanjenju broja stresnih putovanja do mjesta klanja.
Potrebna su usklađena pravila za izvoz živih životinja u treće zemlje, jer se životinje iz nekih država članica prevoze izvan granica EU-a, a „u postojećem sustavu vrlo je teško provoditi” standarde dobrobiti.
Govoreći o tome kako bi to koristilo građanima i poljoprivrednicima, Metz kaže kako Odbor „ne bi postojao da nije bilo neumornog pritiska civilnog društva i zabrinutih građana”. Ocjenjuje da je „vrlo jasno da velika većina građana želi brzo poboljšanje situacije”.
Građanske inicijative kao što je „Okončajmo upotrebu kaveza” utjecale su na rad odbora te su „ zahtjevi građana uzeti u obzir u najvećoj mogućoj mjeri”, iako Metz priznaje da „još ima prostora za poboljšanje”.
Također Tilly Metz smatra da je „za mnoge građane etika i želja da se patnja životinja izbjegne ili barem smanji primarna motivacija zbog koje traže stroža pravila i veće sankcije. Zato bi svako poboljšanje bilo dobitak samo po sebi, a uz to smanjilo bi rizik za javno zdravlje i pitanja okoliša.”
U izvješću se ne radi samo o željama građana, jer bi i poljoprivrednici imali koristi od pravednijeg i transparentnijeg sustava kojim bi se „nagradili visoki standardi dobrobiti životinja velikodušnom javnom potporom”.
„Mnogi poljoprivrednici nisu zadovoljni nedostatkom transparentnosti i kontrole u postojećem sustavu; većina brine za životinje uzgojene ili rođene na svojim farmama, ali često ne znaju kakva ih sudbina čeka kada ih prodaju”, navedeno je na stranicama Europskog parlamenta.
