Sa 557 glasova za, 55 protiv i 78 suzdržanih zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u četvrtak su usvojili preporuke o poboljšanju dobrobiti životinja tijekom prijevoza.
Nakon 18 mjeseci što su istraživali sve činjenice, zastupnici pozivaju države EU-a da poštuju dobrobit životinja tijekom prijevoza i prijeđu na prijevoz mesa, a ne živih životinja.
Svake se godine milijuni živih životinja prevoze cestom, morem, željeznicom i zrakom unutar i izvan EU za klanje, tov ili rasplod. Njihova dobrobit tijekom ovih putovanja trebalo bi biti osigurana posebnim pravilima EU, koja su na snazi od 2005., ali pokazalo se da to nije slučaj.
Zastupnici su 19. lipnja 2020. odlučili osnovati Istražni odbor za zaštitu životinja tijekom prijevoza (ANIT) kojemu je zadaća istražiti navodna kršenja u primjeni prava EU-a o zaštiti životinja tijekom prijevoza i povezanih operacija u EU-u i izvan njega, te osigurati da Komisija i države članice na ispravan način provode propise.
Parlamentarna istraga pokazala je kako odredbe EU-a u ovom području ne poštuju uvijek u državama članicama i ne uzimaju u potpunosti u obzir različite potrebe životinja. Stoka je najčešće natisnuta u neprikladnim vozilima, a prijevoz se odvija i pod ekstremnim temperaturama i predugo traje.
Stoga zastupnici pozivaju Komisiju i države članice EU-a da pojačaju svoje napore u osiguranju dobrobiti životinja tijekom prijevoza, ažuriraju pravila EU-a i imenuju povjerenika EU-a odgovornog za dobrobit životinja. Zastupnici pozivaju Komisiju i da najkasnije do 2023. predstavi jasan akcijski plan.
Između ostaloga, zastupnici smatraju kako putovanje domaćih životinja koje se prevoze na klanje ne bi smjelo trajati duže od osam sati, a traže i CCTV kamere na transportnim vozilima, posebno za utovar i istovar. Nacionalne vlasti trebale bi odobriti prijevoz životinja samo ako se predviđa da će temperatura biti između 5 i 30 stupnjeva Celzija.
Izvjestitelj EP-a Daniel Buda (EPP) istaknuo je kako se o dobrobiti životinja tijekom prijevoza ne može pregovarati, te je naglasio koliko je za gospodarstvo EU-a i financijski opstanak poljoprivrednika važan prijevoz živih životinja, uz poštivanje najviših standarda dobrobiti životinja, kako u državama članicama tako i u trećim zemljama.
Suizvjestiteljica Isabel Carvalhais (S&D) naglasila je kako je prijevoz živih životinja neodvojivi dio dobrobiti životinja u EU, što su detaljno i s velikom predanošću procijenili u Istražnom odboru.
- Moramo ulagati u bolja rješenja kako bismo smanjili potrebu za prijevozom živih životinja. Međutim, moramo imati na umu društvenu dimenziju onoga što predlažemo i kako će to utjecati na ljude – kazala je Isabel Carvalhais.
U raspravi je sudjelovala i zastupnica Sunčana Glavak (EPP) koja je istaknula da brojne znanstvene studije potvrđuju poveznicu između izloženosti stresu koji životinje prolaze prilikom transporta i kvalitete proizvoda koje od njih dobivamo, prvenstveno mesa. Podsjetila je da se, osim zbog prehrambenih razloga, životinje prevoze i u svrhu trgovanja, tova, uzgoja i rasploda, kao i natjecanja te izložbi.
Uz to, zastupnica Glavak naglasila je važnost zajedničkog europskog pristupa, poručivši da postojeće europsko zakonodavstvo mora odgovoriti na izazove s kojima se suočava ovaj rastući sektor, no i da je potrebno pronaći ravnotežu te zaštititi i poljoprivrednike.
- Moramo biti svjesni gospodarske važnosti stočarstva u regijama EU-a čija geografska uvjetovanost dodatno komplicira već postojeće logističke izazove. Ključno je skratiti lance opskrbe, izgraditi i obnoviti potrebnu infrastrukturu, ojačati legislativu i osigurati njezinu dosljednu primjenu te uskladiti obvezujuće standarde za vozila i plovila koja prevoze žive životinje. Zalažem se za kvalitetan zakonodavni okvir čija će provedba jamčiti dobrobit životinja, izbjegavanje nepoštenog tržišnog natjecanja i bolju kvalitetu proizvoda – istaknula je Glavak.
Navela je i kako se u 2019. godini u državama članicama Europske unije trgovalo s više od 1,6 milijardi životinja, dok je vrijednost trgovanja živim životinjama unutar EU-a u 2018. iznosila 8,6 milijardi eura.
