PLAVA RIBA OMILJENA

Valja naglasiti i kako postoji velik nerazmjer u konzumaciji u kontinentalnom dijelu Hrvatske i priobalju
Plava riba, ilustracija
 Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Hrvati iz godine u godinu jedu sve više ribe i polako se penju na ljestvici u EU. U konzumaciji ribe po stanovniku s 20,2 kilograma sada smo u sredini ljestvice, daleko od Malte i Portugala na vrhu s 88 kilograma, ali i daleko od onih na dnu, Mađarske i Češke s 5,6 kilograma.

Rezultat je to istraživanja o konzumaciji ribe i potrošnji proizvoda ribarstva za 2018. i 2019. godinu, koje je provela Uprava za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede temeljem podataka DZS-a i Europskog tržišnog opservatorija za ribarstvo i akvakulturu (EUMOFA) koji je još 2017. izračunao hrvatsku potrošnju od 18,7 kg ribe po stanovniku, što je bilo značajno povećanje u odnosu na dosadašnje procjene.

Valja naglasiti i kako postoji velik nerazmjer u konzumaciji u kontinentalnom dijelu Hrvatske i priobalju, pa je prosjek takav. U istraživanju je obuhvaćena i slatkovodna riba, ali kako ona čini tek oko dva kilograma, navodimo samo podatke vezane za morsku ribu.

Na vrhu potrošnje je plava riba (inćuni i srdele), slijede glavonošci (lignje, lignjuni, sipe, hobotnice), pa oslić i potom najskuplja bijela riba (orade, brancini, zubaci...).

U postocima to izgleda ovako; svježa ili rashlađena riba (30,14%), riblji fileti (20,29%), glavonošci (17,94%), konzervirana riba (14,31%), sušena, soljena i dimljena riba (6,25%), rakovi (4,12%), mekušci (3,99%)...

Uz hranu za uzgajališta ribe, najviše uvozimo smrznutu ribu, filete, glavonošce i konzerve (82% uvoza), a najviše izvozimo smrznute i svježe ribe (oko 48 tisuća tona).

"Hrvatsko ribarstvo bilježi pozitivne pokazatelje, bilo da je riječ o proizvodnji ili vanjsko-trgovinskoj bilanci, a osobito veseli porast potrošnje proizvoda ribarstva i akvakulture, riječ je o 20-ak kilograma po stanovniku godišnje. Imajući u vidu naš prirodni potencijal, uvjereni smo da te brojke mogu biti i više, stoga ćemo u budućnosti nastaviti s provođenjem aktivnosti usmjerenih na povećanje konzumacije ove visokovrijedne namirnice. Tako je jedan od naših ključnih ciljeva u dijelu ribolova upravo omogućavanje održivog iskorištavanja ribljih resursa, kako bi bili dostupni i narednim generacijama hrvatskih potrošača i hrvatskih ribara, te pružanje podrške prilikom trženja kako bi prepoznatljivošću i kvalitetom bila adekvatno vrednovana", kaže Šime Mršić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Iz Ministarstva poručuju kako su iz robne skupine svježa riba izuzeli ribu koja nije namijenjena ljudskoj potrošnji i koja se koristi za ishranu plavoperajne tune u uzgoju ili ide u preradu, te proizvode ribarstva koje konzumiraju strani turisti (oko 4200 tona od ukupno 81.000 tona proizvodnje).

- U pogledu trendova proizvodnje i potrošnje može se primijetiti da je proizvodnja zapravo stabilna u segmentu morskog ribarstva i da se bilježi kontinuirani rast proizvodnje u akvakulturi, što i jest odluka održivog gospodarenja ribolovnim resursima. Uz proizvodnju valja promatrati kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni koja također utječu na cijene ribe i konzumaciju. Naša bilanca je pozitivna i već niz godina izvozimo ribu puno veće vrijednosti nego što je uvozimo - poručuju iz Ministarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 03:20