Grad Poreč je pokrenuo toliko projekata na putu zelene tranzicije da bi svaki od njih zaslužio zasebnu priču. Kako je sve krenulo? O tome smo pitali Gordanu Lalić, direktoricu gradskog trgovačkog društva Parentium koje je osnovao Grad Poreč-Parenzo, a bavi se djelatnošću energetske učinkovitosti i zaštite okoliša.
Ona je do sada koordinirala provedbu više od 40 projekata u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, e-mobilnosti, zaštite okoliša, održivog razvoja, te politika ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Ujedno, Gordana Lalić je 2021. godine postala ambasadorica Europskog klimatskog pakta, krovne platforme na razini Europske unije koja poziva ljude, zajednice i organizacije da sudjeluju u klimatskim akcijama i grade zeleniju Europu.
Što je po Vašem mišljenju odlučujuće u pokretanju tih projekata, a može biti inspirativno i za druge gradove i općine u Hrvatskoj, pitali smo Gordanu Lalić.
- Grad Poreč od 2012. godine ima svoju energetsko-klimatsko-okolišnu viziju. Točno znamo gdje želimo biti za 10, 20 ili 30 godina i kontinuirano, korak po korak gradimo svoj put do željenog cilja. Uspješne projekte ne čine samo krajnji, „vidljivi i opipljivi“ rezultati, već i svi oni koraci koji tim rezultatima prethode, a često u realizaciji nekog programa oni i najduže traju. Upravo je zato važno strateški planirati svaki korak u realizaciji projekta na način da se za svaki, gdje god je to ostvarivo, predvide mogućnosti sufinanciranja dijela ili pak cijele investicije bespovratnim sredstvima. Takav koncept ulaganja minimalnih vlastitih (proračunskih) sredstava, uz osiguravanje maksimalnih sredstava bespovratnog sufinanciranja, rezultira kraćim periodom povrata investicije te bržim oslobađanjem sredstava za daljnje investicije. To u konačnici daje izvrsne projekte koji su zamašnjak u pokretanju zatvorenog kruga kontinuiranih investicija koji će se financirati iz vlastitih ušteda – ističe Gordana Lalić.
Zanimalo nas je i koje bi projekte izdvojila kao primjere dobre prakse s obzirom da mijenjaju sliku Poreča u mjesto koje građanima pruža bolji život, a ujedno pokazuju kako lokalno djelovati u borbi s klimatskim promjenama i zaštiti okoliša. Odgovara kako je svaki od 40 projekata koje su implementirali u proteklih sedam godina utkan u kreiranje porečkog puta ka klimatskoj neutralnosti i razlog zbog kojeg Poreč svojim dobrim praksama može biti inspiracija i drugim gradovima.
- Provodeći projekte u području energetske učinkovitosti, održivog razvoja, zaštite okoliša, e-mobilnosti te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama na širem smo području Grada potaknuli investicije u iznosu od gotovo 12,4 milijuna kuna. Od toga je čak 8,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje smo povukli kako iz nacionalnih izvora sufinanciranja, tako i iz EU fondova, što je stopa sufinanciranja nešto viša od 66 posto – ističe Gordana Lalić.
Nastavlja kako zahvaljujući tome, porečke sunčane elektrane postavljene na osam javnih zgrada (škola, vrtića, sportskih dvorana) bilježe 930.000 kWh proizvedene „zelene“ električne energije, a u zadnje četiri godine Grad je postavio 1.650 novih rasvjetnih tijela, ostvarujući uštede električne energije od gotovo 76 posto te smanjenje emisija CO2.
- Ponosni smo na nedavno implementiran pilot projekt isključivog javnog gradskog prijevoza električnim mini busom, čime smo postali prvi takav grad u Hrvatskoj. Također, prvu javnu i, dan danas za korisnike besplatnu, punionicu za električna vozila Poreč je prvi u Istri postavio još 2015., a vozila na električni pogon čine i 30 posto voznog parka Grada. Veseli me da kontinuirano ulažemo u energetsku obnovu i podizanje razine energetske učinkovitosti zgrada javne namjene i objekata kulturne baštine, a jedini smo grad u Hrvatskoj koji kroz projekt „Moj Poreč bez azbesta“ građanima u iznosu od 100 kuna po kvadratu, a do maksimalno 10.000 kuna po objektu, sufinancira uklanjanje krovnog pokrova koji sadrži azbest – naglašava također.
- Naši se građani i posjetitelji odmaraju na „pametnim klupama“ na kojima svoje „pametne uređaje“ pune „zelenom“ energijom proizvedenom iz energije sunca, a izgradnjom prvog „parkleta“ krajem 2021. želimo parkirna mjesta uz cestu prenamijeniti u zelena područja za uživanje lokalaca i turista. Još prošle godine iz svih smo zgrada gradske uprave uklonili jednokratnu plastiku kao što su slamke i čaše, a aktivacija 600 zaposlenika, od odgajatelja u vrtićima do osoblja knjižnica i muzeja, znači i 156.000 jednokratnih čaša manje na godišnjoj razini. U potpunosti smo sanirali nekadašnje odlagalište otpada Košambra i izgradili sustav pročistača otpadnih voda, čime štitimo naš važan resurs – more. I tu nećemo stati – ističe Gordana Lalić nižući porečke projekte.
Pitali smo i kako su stanovnici Poreča prihvaćali promjene u poboljšanju energetske učinkovitosti, borbi s plastikom i drugim projektima koji su pokretani Može li se reći da danas svi u Poreču žive zeleno?
- Promjene koje smo tijekom godina uvodili kako bismo Poreč učinili „zelenijim“ i održivijim naši su sugrađani uvijek dobro prihvaćali, što je iznimno važno jer bez njih te promjene ne bi bile ni moguće. Put nikad nije lagan niti se rezultati događaju preko noći, ali ako ulažete kontinuirane napore da podižete svijest svojih sugrađana, educirate ih i potičete na poduzimanje radnji koje će rezultirati ublažavanjem i prilagodbom klimatskim promjenama, na kraju ćete uspješno uvoditi promjene i one će biti vidljive. Njegovanje i razvoj konstruktivnog dijaloga s građanima jedan je od ključnih imperativa. I to su smjernice kojima smo se sami vodili. Ponosni smo na sve što smo postigli, ali ne možemo reći da danas svi u Poreču živimo zeleno. To bi onda značilo da je naša misija gotova, a mi smo itekako svjesni da je pred nama još puno posla. I zato ćemo provedbom novih aktivnosti nastaviti transformirati naš grad kako bismo osigurali da sa svakim danom građani Poreča žive sve „zelenije“ - ističe direktorica Parentiuma.
Zanimalo nas je i kakva je situacija u vrijeme turističke sezone kad broj turista znatno nadmašuje broj stanovnika, što je turistima prilagođeno i kako se oni uklapaju u održivi razvoj grada.
Gordana Lalić kaže kako analize pokazuju da se na širem području Grada Poreča odvija 10 posto sveukupnog hrvatskog turizma te ljeti broj stanovnika naraste s 18.000 na više od 100.000.
- Unatoč tako velikom broju ljudi koji ljeti boravi u gradu, Poreč nema problem s preopterećenošću infrastrukture koja je iznadprosječno opremljena i komunalno uređena, a u šestogodišnjem je razdoblju uspio ostvariti gotovo četiri posto smanjenje sveukupnih emisija CO2. Turistički sektor polako prepoznaje potrebu zelene tranzicije te u skladu s time poduzima aktivnosti koje će osigurati održivost Poreča kao turističke top destinacije. Sve što u našem gradu unaprjeđujemo za naše građane, služi i turistima, uključujući električni javni prijevoz, „parklete“ kao zelene oaze za odmor, sunčane elektrane… - naglašava.
Zanimljivo je čuti i koji su izazovi zelene i posebno energetske tranzicije kad je riječ o povijesnim gradovima kakav je Poreč. Gordana Lalić kaže kako je u povijesnim gradovima značajnom broju javnih zgrada potrebna energetska obnova koja je velik izazov jer je riječ o zaštićenim povijesnim građevinama.
- Kompleksne procedure, tehnološki pristup obnovi, financijska zahtjevnost i dugi rok povrata investicije, kao i nedostatak tehničkog iskustva na razini regionalne/lokalne samouprave uzrokuju blokadu obnove zaštićenih objekata i, posljedično, njihovo propadanje. Zato tema energetske učinkovitosti u povijesnim građevinama zahtijeva integrirani razvoj tehničkih vještina i kulturne osjetljivosti, koje treba promicati i razvijati. Upravo je provedbom projekta konstrukcijsko-energetske sanacije objekta dječjeg vrtića Radost II stvoren konstruktivni dijalog s predstavnicima konzervatorske struke te model suradnje dionika koji je moguće trajno replicirati, dok se u sklopu EU projekta COASTENERGY, a kojeg provodi IRENA (Istarska regionalna energetska agencija) izrađuje tehnička dokumentacija i studija izvodljivosti za ugradnju dizalice topline koja će koristiti tzv. plavu energiju (energiju mora) u zgradi Gradske Palače koja je također klasificirana kao kulturno dobro - pojasnila je.
Govoreći o trenutno najaktualnijim projektima u Poreču i planovima u skoroj budućnosti na putu prema klimatskoj neutralnosti, Gordana Lalić ističe kako je Poreč Grad koji svoju budućnost vidi kao „pametan grad“, kako u području zgradarstva, javne rasvjete i prometa, tako i u svim ostalim segmentima, s posebnim naglaskom na provedbu mjera i projekata s ciljem ublažavanja klimatskih promjena.
- Trenutno radimo na implementaciji inovativnog pristupa suočavanju s okolišnim pitanjima kroz osnivanje lokalnih građanskih energetskih zajednica i to kroz dva EU projekta, SCCALE 203050 i BALKAN SOLAR ROOFS. Osim toga, u skladu s Europskom energetskom politikom već smo zacrtali nove, još ambicioznije ciljeve energetske učinkovitosti i održivog razvoja, pa je krajem siječnja Grad Poreč podnio prijavu na javni poziv „100 climate neutral and smart cities by 2030“ objavljen od strane Odbora za Misije za klimatski neutralne i pametne gradove pri Europskoj komisiji. Cilj je misije postići sto klimatski neutralnih i pametnih europskih gradova do 2030., podupirati ih i promovirati na tome putu te osigurati da oni budu središta eksperimentiranja i inovacija kako bi potaknuli druge europske gradove da slijede njihov primjer do 2050. godine – kazuje Gordana Lalić, direktorica porečke gradske tvrtke Parentium i ambasadorica Europskog klimatskog pakta.
Spomenimo i kako je Europski parlament 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu. U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
