Europska unija trebala bi značajno povećati razinu podrške koju pruža stanovništvu zemalja u razvoju koje je pogođeno klimatskim promjenama, zaključili su krajem veljače zastupnici okupljeni u Odboru Europskog parlamenta za razvoj.
Dapače, naglašavaju, riječ je o moralnoj obvezi Europske unije zato što zemlje u razvoju snose najmanju odgovornost za globalno zatopljenje dok emisije razvijenih zemalja ostaju na manje više istoj razini.
Spomenuti odbor usvojio je - s 15 glasova za, devet protiv te jednim suzdržanim - i nacrt izvješća na tu temu, o kojem bi se Europski parlament trebao izjasniti u travnju.
U tom dokumentu Europsku se komisiju poziva da pripremi strategiju za "znatno jači doprinos Europske unije" kako bi se ograničile posljedice koje klimatske promjene imaju na ranjivo stanovništvo u zemljama u razvoju. Sredstva za to trebao bi osigurati, tvrde zastupnici, Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, dok bi se neki od njegovih alata za brzi odgovor trebali koristiti u svrhe sprečavanja i ublažavanja kriza povezanih s klimatskim promjenama.
U nacrtu izvješća predloženo je još nekoliko mjera. Dokument se tako zalaže za povećanje otpornosti stanovništva smanjivanjem njegove općenite ranjivosti (one koja je uzrokovana siromaštvom, nejednakošću, nedostatkom socijalne zaštite), ali i ranjivosti koje su specifično vezane uz klimatske promjene (kao što je, primjerice, gubitak životnog prostora). Isto tako, poziva se na promicanje održive i otporne poljoprivrede, davanje i povećanje financijskih sredstava i tehničke pomoći zemljama u razvoju kako bi one ublažile, upravljale te se prilagodile klimatskim te zalaganje za snažniju međunarodnu akciju kako bi se adresirala sve teža situacija u kojoj se zemlje u razvoju nalaze u kontekstu dugova (dakle, kako bi im se omogućio veći fiskalni prostor za prilagodnu na klimatske promjene).
Neizostavno, nacrt izvješća dotiče se i povezanosti klimatskih promjena i migracija. Zastupnici smatraju da međunarodna zajednica mora priznati da migracije postaju sve važniji odgovor na klimatske promjene. U tom kontekstu predlažu međunarodnu suradnju kako bi se upravljalo migracijama koje su uzrokovane klimatskim promjenama te pozivaju da se migracija uzrokovana klimatskim promjenama prizna kao pravna osnova za odobrenje azila odnosno humanitarnu zaštitu.
"Klimatske promjene trebamo adresirati kao uzrok koji direktno prijeti ljudskim pravima, uključujući pravo na život, hranu, vodu i zdravlje. One mogu podrivati mogućnost razvoja zemalja i biti multiplikator rizika za sušu, glad i prisilno preseljenje. Ovo izvješće predlaže strategiju koja bi najranjivije stanovništvo stavila u centar humanitarne akcije i eksterne dimenzije Zelenog plana", poručila je izvjestiteljica Mónica Silvana González (Progresivni savezi socijalista i demokrata).
Prema podacima Svjetske banke, ako se ne poduzmu učinkovite mjere, do 2050. godine više od 143 milijuna ljudi u Latinskoj Americi, južnoj Aziji i Africi bit će primorano raseliti se unutar granica svojih vlastitih zemalja zbog posljedica klimatskih promjena.
