Pod utjecajem klimatskih promjena Europa se suočava sa sve ekstremnijim vremenskim prilikama poput čestih i intenzivnih toplinskih valova, poplava, suša i olujnog nevremena. Osim što predstavljaju rizik za zdravlje ljudi, ovi ekstremni vremenski uvjeti generiraju i značajne gospodarske štete, upozorila je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) donoseći naglaske iz izvješća Europske agencije za okoliš o gospodarskoj šteti uzrokovanoj vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u razdoblju 1980.- 2020. godine.
Kako informiraju, gospodarski gubici su razvrstani u tri skupine prema vrsti događaja koji su ih uzrokovali: meteorološki događaji (npr. oluje), hidrološki događaji (npr. poplave) i klimatološki događaji (npr. toplinski valovi, valovi hladnoće, suše, šumski požari).
U navedenom razdoblju ukupni gospodarski gubici od vremenskih i klimatskih događaja iznosili su 487 milijardi eura na području EU-27, od čega je manje od četvrtine gubitaka bilo osigurano.
Podaci pokazuju da su meteorološki ekstremni događaji uzrokovali 34 %, hidrološki 43 %, a ekstremni klimatološki događaji 23 % ukupnih gospodarskih gubitaka.
Samo 3 % ovih događaja uzrokovalo je čak 60 % ukupnih gospodarskih gubitaka, pokazalo je izvješće.
Istaknuto je i kako su ekstremne vrućine najznačajniji uzrok smrti uslijed vremenskih i klimatskih ekstremnih događaja. Od ukupno 127.993 smrtna slučaja na području EU-27, njih 117.753, odnosno više od 90 %, povezano je s vrućinama.
U HAOP-u nadalje navode kako je procijenjena gospodarska šteta u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2020., odnosno kroz period od 40 godina, iznosila 2 milijarde i 860 milijuna eura. To je ekvivalent od 71,5 milijuna eura godišnje, dok je u razdoblju od 1980. do 2013. to iznosilo prosječno oko 68 milijuna eura godišnje. U usporedbi s ostalim državama članicama, Hrvatska se nalazi na 14. mjestu po prijavljenim štetama uslijed ekstremnih klimatskih događaja po glavi stanovnika, dok je osiguranjem bilo pokriveno manje od 3 % gospodarskih gubitaka.
Iako prema ovom izvješću Hrvatska nije u skupini najpogođenijih zemalja prema prijavljenim gospodarskim štetama uzrokovanim ekstremnim klimatskim događajima, istaknuto je kako ne smijemo zanemariti činjenicu da je dovoljan samo jedan ekstremni događaj da promijeni tu sliku.
Ono što zabrinjava, kako je navedeno, je da su u promatranom razdoblju zabilježena 896 smrtna slučaja uvjetovana vremenskim ekstremima što je iznad prosjeka EU-a i svrstava Republiku Hrvatsku na 12 mjesto.
Naglašeno je kako je praćenje utjecaja rizika od klimatskih ekstrema važno zbog pravovremenog informiranja donositelja odluka, kreiranja politika te poduzimanja odgovarajućih mjera za smanjenje gubitaka i šteta.
Utjecaj klimatskih promjena, pojašnjavaju nadalje, ovisi o čitavom nizu parametara te će intenzitet utjecaja biti različit ovisno o geografskom položaju, o stupnju razvijenosti i ranjivosti mjesta ili zajednice.
Klimatske promjene, istaknuto je, predstavljaju sigurnosnu prijetnju, rizik i izazov za Republiku Hrvatsku. Prilagodba klimatskim promjenama jest novi koncept i dugotrajan postupak, koji se mora provoditi kontinuirano i planski.
Kako je navedeno, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu temeljni je okvir za koordinirano djelovanje kako bi se Hrvatsku učinilo otpornom na klimatske promjene kroz (a) smanjenje ranjivosti prirode i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, (b) povećanje sposobnosti oporavka od učinaka klimatskih promjena i (c) iskorištavanje potencijalnih pozitivnih učinaka.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) predviđa da će ekstremni događaji povezani s klimom diljem svijeta postati još češći. To će neposredno ili posredno utjecati na sve sektore i dovesti do većih gospodarskih gubitaka. Međutim, budući troškovi opasnosti povezanih s klimom ne ovise samo o učestalosti i ozbiljnosti događaja već i o drugim čimbenicima kao što su veličina populacije i vrijednost izložene imovine. Stoga je potreban sveobuhvatan, integriran pristup za prilagodbu i upravljanje rizicima. Povećanje otpornosti društva na klimatske promjene kroz usredotočenje na prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak bit će ključno, zaključuju u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.
Spomenimo kako je Europski parlament 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku i ekološku krizu.
U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
