Prema izvješću UN-a, kritični globalni pokazatelji klimatske krize, od porasta oceana do razine emisija koje zadržavaju toplinu u atmosferi, 2021. godine oborili su rekorde.
Svjetska meteorološka organizacija UN-a (WMO) rekla je da su to jasni znakovi utjecaja čovječanstva na planet. Ekstremno vrijeme, koje je WMO nazvao svakodnevnim licem klimatske izvanredne situacije, rezultiralo je gubitkom ljudskih života i dovelo je do stotine milijardi dolara štete, objavila je agencija. Suše i poplave potaknule su porast cijena hrane koji je pogoršan 2022. Također je utvrđeno da su posljednjih sedam godina najtoplije zabilježene.
-Današnje izvješće o stanju klime je sumorna litanija neuspjeha čovječanstva da se uhvati u koštac s klimatskim poremećajima. Fosilna goriva su slijepa ulica – ekološki i ekonomski. Jedina održiva budućnost je ona obnovljiva. Dobra vijest je da je uže za spašavanje točno ispred nas. Vjetar i sunce su lako dostupni i, u većini slučajeva, jeftiniji od ugljena i drugih fosilnih goriva. Ako djelujemo zajedno, transformacija obnovljive energije može biti mirovni projekt 21. stoljeća- rekao je António Guterres, glavni tajnik UN-a.
-Klima se mijenja pred našim očima. Staklenički plinovi izazvani ljudskim djelovanjem zagrijat će planet za mnoge buduće generacije. Neki ledenjaci dosegnuli su točku s koje nema povratka i to će imati dugoročne posljedice na svijet u kojem više od 2 milijarde ljudi već ima problem s dostupnošću pitkom vodom. Sustavi ranog upozorenja su kritično potrebni [za spašavanje života], ali oni su dostupni samo u manje od polovice od 187 zemalja članica WMO-a- rekao je profesor Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a.
Nadalje, oceani su sve topliji, pogotovo u posljednjih 20 godina. Veći dio oceana doživio je barem jedan jak toplinski val prošle godine. Globalna razina mora također je dosegla novi rekord u 2021. Porasla je za 10 cm od 1993. godine, a rast se ubrzava, potaknut otapanjem ledenih ploča i ledenjaka. Porast razine mora ugrožava živote stotine milijuna ljudi koji žive uz obalu.
Gotovo četvrtinu emisije CO2 apsorbiraju oceani, ali to uzrokuje njihovu kiselost, što pak ugrožava divlje životinje i koralje koje stvaraju školjke, a time i hranu, turizam i zaštitu obale, poručuju iz WMO-a. Oceani su sada najkiseliji u 26 000 godina.
CO2 i metan, snažni staklenički plinovi, na rekordnoj su razini, s koncentracijom CO2 50% višom nego prije nego što je industrijska revolucija potaknula masovno izgaranje fosilnih goriva. Globalna temperatura u 2021. bila je 1,1C iznad predindustrijskog prosjeka.
WMO je zabilježio iznimne toplinske valove 2021. u zapadnoj Sjevernoj Americi i Mediteranu, smrtonosne poplave u kineskoj pokrajini Henanu i zapadnoj Europi, a kiša je prvi put zabilježena na vrhu ledene ploče Grenlanda. Agencija je upozorila da je istočna Afrika suočena s velikim rizikom od izostanka kiše četvrtu sezonu zaredom, što znači najgoru sušu u posljednjih 40 godina.
Profesor James Hansen, koji je upozorio svijet na klimatsku krizu svjedočeći američkom Senatu 1988., rekao je ovog tjedna da je došlo do “spektakularnog, kontinuiranog neuspjeha vlada u usvajanju učinkovite dugoročne energetske i klimatske politike. Podsjetimo, prošlog tjedna Guardian je otkrio da je industrija planirala 195 naftnih i plinskih “ugljičnih bombi”, odnosno projekata, od kojih će svaki proizvoditi najmanje milijardu tona CO2.
Europski parlament je s 527 glasova za, 134 protiv i 35 suzdržanih na jesen 2021. usvojio svoje stajalište o UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama COP26 koja se održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog.
U rezoluciji, zastupnici upozoravaju da nacionalne obveze preuzete sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama,
