Njihovo vrijeme tek dolazi

Zagrebačka startup scena razvija umjetnu inteligenciju

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.6.2019. u 15:55

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.6.2019. u 15:55

Zagreb, 310519.
ZICER inkubator, Zagrebacki velesajam.
Ivan Belas i Darko Jovisic osnivaci su tvrtke Robotiq.ai koja programira softverske robote.
Na fotografiji: Ivan Belas i Darko Jovisic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX

ZICER inkubator, Zagrebački velesajam; Ivan Belas i Darko Jovisić, osnivači tvrtke Robotiq.ai

Računalni inženjer Davor Runje i startup Zasti.ai, koji je osnovao s indijskim partnerima, nedavno je svojim umijećem očarao divove globalnog osiguravateljskog biznisa u Lloyd’s of London. Sudjelujući u njihovu akceleracijskom programu, Lloyd’s Innovation Lab, uspjeli su pokazati koliko su metode umjetne inteligencije (AI) superiornije tradicionalnim matematičkima; na natjecanju je Zastijevo AI rješenje za procjenu rizika kod komercijalnih nekretnina bilo bolje od najboljih ljudskih, aktuarskih.

Lloyd’s i svjetski osiguravatelji koji preko njega posluju očito će se morati modernizirati, a to rade i sve druge industrije. Prilika za startupove koji se bave umjetnom inteligencijom je bezbroj. Zasti.ai, primjerice, koristi se algoritmima za duboko učenje kako bi proizveo prediktivna i dijagnostička rješenja poslovnih problema u osiguravateljskom i brodarskom biznisu te medicini. Pregovaraju s osiguravateljskim kućama i nadaju se da će uskoro dogovoriti komercijalni projekt te zaista osvojiti tu inače vrlo konzervativnu industriju. Ilustrirajući čime se još bave, Runje kaže da su nedavno potpisali pismo namjere s najvećim svjetskim brodarom Maerskom. Zastijevo rješenje omogućava im sprečavanje prevara u osiguranju prilikom vraćanja kontejnera u luku. Runje i njegov tim od dvadesetak IT stručnjaka (u Britaniji, Indiji, SAD-u i Hrvatskoj) ima ambicije i u medicini/farmaceutici jer su pobijedili na međunarodnom natjecanju za model predikcije preživljavanja u slučaju karcinoma gušterače. Na osnovi toga su napravili platformu koja farmaceutskoj industriji omogućava smanjenje smrtnosti i troškova prilikom testiranja lijekova, a trenutačno razgovaraju s tri farmaceutske kuće. Runje u Hrvatskoj u međuvremenu drži predavanja studentima u Algebri, povremeno i besplatne radionice u HUB385 o strojnom učenju.

On je dio entuzijastične hrvatske poslovne AI zajednice koja danas već okuplja gotovo 2000 članova. Organiziraju meetupove, za jesen i konferenciju AI2Future, a do tada će, nadaju se, Hrvatska usvojiti i svoju AI strategiju. To joj je obveza ako želi povlačiti europski novac za AI projekte. Kako kaže Ratko Mutavdžić, direktor za napredne usluge za srednju i istočnu Europu u Microsoftu i jedan od osnivača zajednice za primjenu umjetne inteligencije u Hrvatskoj, žele stvoriti centar izvrsnosti u tom području.

I dok su javnosti već dobro poznate neke domaće tvrtke čiju srž čini umjetna inteligencija, poput Photomatha i Microblinka Damira Sabola, a velike kompanije integriraju rješenja koja se temelje na strojnom učenju i AI (primjerice tvrtka iz Erste grupe razvija sustav za detekciju kartičnih prijevara, a hotelska kuća Jadranka testira rješenje za predikciju interesa gostiju), u Zagrebu niče AI startup scena; nekoliko ih je smješteno u ZICER-u, Zagrebačkom inovacijskom centru u Paviljonu 12 na Velesajmu, kao i u HUB-u385. Njihovo vrijeme doslovce dolazi jer je umjetna inteligencija jedan od najznačajnijih tehnoloških trendova današnjice. Kako objašnjava Runje, serijski poduzetnik koji je u svijet tehnološkog biznisa krenuo još krajem 90-ih, omogućila ga je kombinacija jeftine procesorske snage, optimalnih količina podataka koje je generirao internet i novih tehnika strojnog učenja. Eksperti će najčešće spomenuti kako je naziv “umjetna inteligencija” pretenciozan – nije tu još ništa pametno na zaista ljudski način - ali neke zadatke može rješavati i obavljati bolje ili brže od ljudi.

Robotiq.ai

U području softverskih robota razvija se startup Robotiq.ai, čiji osnivači najavljuju da će “digitalni radnici” u Hrvatskoj uskoro biti vrlo rašireni. Startup je osnovan lani, smješten je u ZICER-u i želi se etablirati kao centar specijaliziran za izradu softverskih robota pomoću AI tehnologije.

Osnivači su Ivan Belas, Darko Jovišić i Marko Gudelj, a trenutačno rade na prototipovima robota za nekoliko tvrtki u Austriji i Srbiji, u financijskoj industriji i kladionici. Ambicije su im velike, a naglašavaju kako je jedan od najvećih fenomena u svijetu tehnoloških startupa upravo je u tom području - to je tvrtka UiPath koja je u nešto više od godinu dana privukla nevjerojatnih 1,2 milijarde dolara investicija. Osnivači su iz Rumunjske, odakle su krenuli u pohod, a tvrtka danas ima sjedište u New Yorku i više od 2000 zaposlenih. Njihovi su predstavnici bili i u Zagrebu, na meetupu koji organizira Robotiq.ai.

Mladići iz Robotiq.ai shvatili su da postojeći softverski roboti nisu dovoljno otporni na jednostavne promjene prikaza, a koje su česte u životnom vijeku aplikacija, te su se bacili na posao. “Razvili smo računalni vid za svoje robote, pa oni vizualno prepoznaju elemente i tako znaju što trebaju kliknuti i kad se nešto promijeni na ekranu”, dodaje Belas. Softverskim robotima raste popularnost jer je vrijeme potrebno da se isprogramira aplikativno rješenje za nekakav proces nekoliko puta dulje nego vrijeme potrebno da se postojeći proces automatizira. Financijski gledano, izrada aplikativnog rješenja također je nekoliko puta skuplja od izrade skripte za softverskog robota. Roboti koje izbacuje Robotiq.ai spadaju u generaciju pametnih jer imaju ugrađen “centar za vid” te ih treniraju da vide na ekranu što i čovjek. Za taj su trening razvili svoju “snimalicu” koja radi slično kao video, snima što ljudi rade na ekranu, i na taj način robot “uči”.

Kako su postojeće licence za softverske robote u svijetu prilično skupe za male i srednje tvrtke, 40 do 50 tisuća dolara godišnje, oni sada uvode model plaćanja robota po minuti rada. To je usluga koja ide preko oblaka, a cijena je u korelaciji s cijenom rada, odnosno plaćama na određenim tržištima. “Ne može rad robota stajati isto u Hrvatskoj i Norveškoj”, kaže Jovišić, “jer je cijena rada na tim tržištima drukčija. Osim toga, ovako platite koliko potrošite.” Plan im je posve “opametiti” svoje robote, razviti im i centar za tekst kako bi mogli pročitati jednostavan e-mail. “Danas još nema neuronske mreže koja bi mogla čitati veće tekstove. Strojevi još ne mogu iz stranice teksta izvući kontekst”, napominje Belas.

Afinitos

“Bavimo se primjenom strojnog učenja u dva područja, biotehnologije i automatizacije repetativnih uredskih poslova”, kaže nam Boris Ševo, osnivač Afinitosa, koji ima sjedište u HUB385 u Zagrebu. “U području biotehnologije za američko tržište razvijamo sustav koji na temelju analize DNA i životnih navika korisnika, predlaže optimalni plan prehrane i vježbanja”, pojašnjava.

Afinitos radi za B2B platformu američkog partnera iz SAD-a koji je “wellness AI company”, odnosno kompanija koja primjenjuje umjetnu inteligenciju na području wellnessa s misijom “genetički utemeljene personalizacije životnog stila za svako kućanstvo”. U razvoju platforme sudjeluje multidisciplinarni tim domaćih i inozemnih informatičara i znanstvenika, od stručnjaka za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju do genetičara i biotehnologa. U SAD-u je, kako napominje Ševo, 30-ak milijuna ljudi već napravilo analize svojeg DNA, posjeduju datoteke s podacima koje su rezultat njihove DNA analize, a tako dobiveni podaci zajedno sa životnim navikama korisnika sparuju se sa znanstvenim radovima o genetskim predispozicijama i utjecaju na zdravlje te korisnici dobivaju personalizirane proizvode osiguravajućih kuća ili proizvođača dodataka prehrani i kozmetike.

I peteročlani tim Afinitosa razvija uredskog robota, a trenutačno imaju četiri klijenta u Hrvatskoj s kojima rade pilot-projekte. Uglavnom su u pitanju tvrtke s većim računovodstvenim odjelima.

BonsAI

- Počeli smo se baviti umjetnom inteligencijom krajem 2017. godine kad smo napravili spin-off Spanova R&D odjela. Cilj nam je ponuditi korisnicima kompletnu uslugu primjene i razvoja najnovijih tehnologija, temeljenih na konceptu da računala mogu sama učiti - kaže Slaven Mišak, suvlasnik zagrebačkog startupa BonsAI.

Ključne riječi njihova biznisa su chatbot, prediktivni modeli (data driven decision making) te robotska automatizacija procesa (RPA). Chatboti su virtualni asistenti koji “ljudskim” agentima olakšaju posao, nude korisnicima instant informaciju, a ljudi onda imaju vremena baviti se kompleksnim problemima.

- Primjer koji često spominjem jest: zašto chatbot ne bi meni na brzinu riješio problem s ADSL-linijom, a da netko razgovara s mojom mamom i pomogne joj riješiti problem ako se manje razumije u tehnologiju - kaže Mišak. Za prediktivne modele koje izrađuju daje nam sljedeće primjere: modeliranje kreditnih rizika, rizika da će vam korisnik otići, analize upita korisnika i automatska klasifikacija prioriteta na temelju teksta…

- Nestrukturirani izvori kao što su tekst, slike i video zapravo su kroz najnoviji razvoj tehnologije postali obradivi - dodaje.

Jedan od većih projekata na kojem rade, navodi Mišak, a koji je zapravo najbolji primjer korištenja strojnog učenja, jest platforma za kupnju i prodaju rabljenih vozila Auto Zubaka.

- Do sada ste mogli napraviti 3D-pregled automobila samo u njihovim salonima, a mi smo napravili rješenje koje omogućava bilo kome da slika vozilo pomoću pametnog telefona na parkingu, da neuronska mreža na telefonu odreže samo vozilo i makne pozadinu, centrira sliku i napravi kvalitetan prikaz koji konkurira onom napravljenom u salonu - objašnjava.

Robotska automatizacija procesa ulazi i u Hrvatskoj sve više u primjenu jer moderne velike firme imaju znatne količine repetitivnog manualnog posla.

- Softverski roboti zapravo su način da automatizirate ‘klikanje’ po ekranu i riješite zaposlenike repetitivnih zadataka. Dobar primjer je kreiranje izvještaja u bankama. Osobi treba po 20 minuta da iz raznih nepovezanih sustava povuče sve detalje o klijentu, da to stavi u Excel tablicu i pošalje natrag. Robot to odradi u pet minuta, ne spava i ne umara se - objašnjava Mišak.

CroCoder

- Projekt na kojemu radimo zove se AiProperty – prvi i najpotpuniji search engine za nekretnine. Drugim riječima, gradimo Google za nekretnine - objašnjava Andrej Mrkonjić, osnivač CroCodera, mlade tvrtke locirane u ZICER-u, s timovima u Australiji i Indiji. Zamislio je da AiProperty bude partner i suradnik industriji nekretnina, a kolektivno će izgraditi jednu od najvećih i najsigurnijih baza podataka o nekretninama.

AiProperty se trenutačno fokusira na australsko tržište, gdje se sustav testira.

- On je građen kao decentralizirani sustav razmjene podataka. Svaki član takvog sustava, nazivamo ga ‘node’, predstavlja agenta za nekretnine, agenciju za nekretnine, portal za nekretnine, odnosno svakog korisnika podataka o nekretninama - tumači Mrkonjić.

AI komponenta projekta primjenjuje se u prikupljanju i analizi podataka. Bave se izgradnjom malih robota koji pretražuju internet te agregiraju i analiziraju podatke do komercijalne razine s visokom preciznosti.

- AiProperty decentralizirana baza podataka sadrži podatke svih nekretnina na australskom tržištu – što je oko 400 tisuća ‘živih’ nekretnina, na prodaju ili najam – koji se osvježavaju u rasponu od sat vremena, kao i sve povijesne podatke tržišta nekretnina u zadnjih pet godina. Njih prikupljamo na način da se pretražuje više od 10 tisuća raznih stranica samih agenata te ostalih javnih državnih servisa - objašnjava Mrkonjić.

Trakbar i Luminum ICT

Startup Trakbar za svoju je AI nišu odabrao kafiće i druge male ugostiteljske objekte kojima, kaže jedan od osnivača Igor Švehla, njihova aplikacija pomaže u odlučivanju o narudžbama robe i optimiziranju poslovanja, daje im preporuke na osnovi niza parametara, od povijesnih podataka o poslovanju preko vremenske prognoze i društvenih događanja u okolici do tržišnih trendova.

- Aplikacija se može primijeniti i u trgovini i farmaciji - tumači Švehla. Sada oko 360 lokala koristi njihovo rješenje u pet zemalja, što podrazumijeva da su na nju spojili fiskalne kase, a kako je Trakbar zimus bio u startup akceleratoru Metroa i Techstarsa, dogovorili su s Metroom pilot projekt u Italiji.

- Sada prikupljamo milijun eura investicije za širenje na europskom tržištu - kaže Švehla, najavljujući do kraja godine do 3000 korisnika. Luminum ICT, također startup iz ZICER-a, ima pak rješenje bazirano na AI koje pomaže trgovačkim putnicima detektirati jesu li hladnjaci s pićima složeni po korporativnim standardima i marketing strategiji te ima li u njima “uljeza”. Jedan od osnivača, Ivan Čolak, kaže da su proizvod nazvan Red AI razvili u partnerstvu s tvrtkom Aether-Signum.

Na što svi ti startupovi računaju? Ukratko, citirajući Damira Sabola iz nedavnog intervjua: ”Umjetna inteligencija, točnije strojno učenje, i dalje je broj jedan područje koje nosi najveće promjene i pruža najveće prilike. Ako se vrhunska tehnologija upakira u aplikaciju s vrhunskim korisničkim iskustvom, postoje dobre šanse za globalni uspjeh.”