Blockchain, tehnologija u kojoj svi uneseni podaci ostaju zauvijek zabilježeni često se može razumjeti kao veliki rizik za sigurnost korisnika. Također, početak primjene europske Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) 25. svibnja ove godine, ostavlja brojna pitanja otvorenima, a utjecaj koji će ta uredba imati na kriptosvijet još uvijek je nepoznat.
Ususret konferenciji “Blockchain (r)evolucija hrvatskog gospodarstva” koja će se održati 4. svibnja, a organizira je PwC Hrvatska i medijski pokriva Jutarnji list, provjerili smo koliko su podaci u blockchainu zapravo sigurni.
“Važno je imati na umu da se identifikacija u blockchainu ne provodi pomoću osobnih podataka već na osnovi pseudo adresa koje bilo tko može stvoriti pomoću onoga što je svima poznato kao novčanik (wallet)”, objašnjava Alfred Taudes, direktor za istraživanje kripto ekonomije pri bečkom sveučilištu Vienna University.
Važno je napomenuti da podaci u blockchainu nisu “anonimizirani” već “pseudonimizirani”, a kao takvi podliježu odredbama GDPR-a. Drugim riječima, tumači Taudes, korisničke su transakcije unutar blockchaina privatne jer nije moguće identificirati korisnika koji, u slučaju bitcoina, ima svoj privatni ključ, odnosno 256-bitni broj, povezan sa svojim novčanikom (wallet), a poznat je samo korisniku. Međutim, uspije li netko povezati tu “bitcoin adresu” s njenim vlasnikom moći će pratiti sve transakcije te osobe, kaže Taudes.
Govoreći o privatnim tvrtkama, na važnost zaštite podataka u blockchain sustavu upozorava i Damir Zec iz IBM-a Hrvatske, tvrtke koja razvija blockchain rješenja za poslovne subjekte.
“Tvrtka mora znati zaštititi podatke i transakcije koje ‘kolaju’ u njenoj blockchain mreži. Uz uvjete koji su na našoj blockchain platformi tvrtke moraju same šifrirati svoje podatke, pratiti sljedivost transakcija i zaštititi svoje mreže od ugroza.”