Tužna obljetnica

Uspon i pad Concordea: punih 15 godina nakon zadnjeg leta i dalje nema premca

AUTOR:

  • Ivan Zrinjski

OBJAVLJENO:

24.10.2018. u 8:03

AUTOR:

  • Ivan Zrinjski

OBJAVLJENO:

24.10.2018. u 8:03

The last British Airways Concorde flight to take off from Heathrow leaves the airport near London, October 24, 2003 on a local commemorative trip. The world's only supersonic airliner, Concorde, retires from commercial flight on Friday after almost 30 years of jetting the rich and famous across the Atlantic at up to twice the speed of sound. - PBEAHUOMKBZ
REUTERS

Concorde British Airwaysa na posljednjem letu

- Zamislite ovo: doručkujete u Londonu, ukrcate se na Concorde, odletite prema New Yorku i tamo, zbog vremenske razlike od pet sati i leta koji traje samo tri i pol sata, stignete taman na vrijeme da pojedete drugi doručak - s neskrivenim divljenjem priča bivši izvršni direktor British Airwaysa Rod Eddington u intrevjuu koji je nedavno dao za portal airlineratings.

Eddington je bio na čelu BA kada je na današnji dan, prije točno 15 godina, slavni Concorde imao svoj zadnji let. Bio je to samo jedan od dva nadzvučna putnička aviona u povijesti, ali s obzirom na kratki operativni vijek ruskog Tupoljeva Tu-144 (u britanskim medijima posprdno nazvanog Concordski zbog zapanjujuće sličnosti zapadnom konkurentu), zapravo jedini koji se godinama koristio u komercijalnim letovima.

Zamišljen i ostvaren kao zajednički projekt Velike Britanije i Francuske, prema čemu je i dobio ime (franc. concorde - sporazum, unija), Concorde je bio simbol vremena u kojem su ljudi i države stremili prema visinama. Vremena u kojem je čovjek sletio na Mjesec, u kojem su Clarke i Kubrick sanjali o osvajanju Sunčeva sustava, a francuski i britanski inženjeri o zrakoplovu koji će brzinom dvostruko većom od brzine zvuka prevoziti putnike na transkontinentalnim putovanjima.

A British Airways Concorde comes in to land at Edinburgh airport in Scotland, October 24, 2003. The world's only supersonic airliner, Concorde, retires from commercial flight on Friday after almost 30 years of jetting the rich and famous across the Atlantic at up to twice the speed of sound. - PBEAHUOMKBT
REUTERS

Concorde u letu iznad Škotske

 

Nakon godina razvoja elegantni zrakoplov s delta krilima prvi je put poletio 2. ožujka 1969. godine, ali je trebalo proći još sedam godina da počne s komercijalnim letovima u floti British Airwaysa i Air Francea. S maksimalnim kapacitetom za 128 osoba, u stvarnosti često smanjenim na 90 ili 100, Concorde je bio rezerviran samo za putnike najdubljeg džepa i prijevoz ekskluzivnog tereta poput dijamanata i organa namijenjenih za transplantaciju. U njemu je hrana bila znatno kvalitetnija nego u drugim zrakoplovima, putnicima se služio šampanjac, a povrh svega im se nudilo iskustvo leta kakvo nitko drugi nije mogao pružiti. Prije svega let na visini većoj od 18 kilometara, pri maksimalnoj brzini od 2180 km/h, što su putnici mogli vidjeti na displejima smještenim na poleđini udobnih sjedala. Čisto za usporedbu, to je više i brže nego što lete piloti F-16-ica, barem prema službenim podacima.

Stoga nije čudno da Concorde i dalje drži rekord za najbrži komercijalni transatlantski let - 2 sata, 52 minute i 59 sekundi, koliko je 1996. pilotima BA trebalo da prevale put od aerodroma JFK u New Yorku do Heathrowa u Londonu.

The last British Airways passenger Concorde flight lands at London's Heathrow airport from New York October 24, 2003. Concorde flew home to Britain on its last passenger flight on Friday to an emotional welcome from thousands of aviation enthusiasts mourning the passing of the supersonic era. - PBEAHUOMKCJ
REUTERS

Concorde na pisti

 

Međutim, rekordi su iziskivali jako, jako puno goriva. Da bi poletio i dosegnuo brzinu od 2,02 Macha avion je navodno popio čak 28.800 litara goriva u 15 minuta. A to znači i znatno veći trošak prijevoza putnika po kilometru, čak osam puta veći od Boeinga 777, na primjer. Probijanje zvučnog zida je, pak, uz prestiž, istovremeno bio i problem. Mnoge zračne luke nisu htjele primiti Concorde zbog konstantnih pritužbi stanovnika u njihovoj blizini. Štoviše, tijekom perioda od dvije godine zrakoplov nije smio letjeti na njujorški JFK, sve dok zabranu nije poništio sam Vrhovni sud SAD-a.

Međutim, nakon četvrt stoljeća komercijalnih letova, Concordeu su naposljetku presudile dvije stvari. Prva je bila sigurnost putnika, naročito nakon što se u Parizu 25. srpnja 2000. pri polijetanju srušio i zapalio avion u kojem je poginulo svih 109 putnika i članova posade. Samo godinu dana kasnije, teroristički napadi 11. rujna uveli su dodatnu napetost među potencijalne putnike i čelnike aviokompanija. Druga stavka bila je neisplativost Concordea. Koliko god su ga matične kompanije, ali i Francuska i Velika Britanija, koristile kao simbol prestiža, toliko su ga i skupo plaćale. Karte su koštale malo bogatstvo, a imućni putnici uglavnom su preferirali privatne letove, zbog čega su i BA i Air France na svojoj perjanici gubile novac. Štoviše, u trenutku kada su Britanci objavili da Concorde šalju u penziju na njegovu letu bilo je samo 20 putnika, što je bilo više pravilo nego izuzetak za njegove linije.

The last British Airways passenger Concorde flight lands at London's Heathrow airport from New York, October 24, 2003. Concorde flew home to Britain on its last passenger flight on Friday to an emotional welcome from thousands of aviation enthusiasts mourning the passing of the supersonic era. - PBEAHUOMKDD
REUTERS

Concorde

 

Zadnji let ipak je bio događaj za pamćenje. Karte su planule (dvije za čak 60.000 dolara), šampanjac je tekao u potocima, a poznati televizijski voditelj Jeremy Clarkson zalio je svojeg rivala Piersa Morgana i prijetio da će ga prebiti (što je jedan putnik navodno popratio komentarom "hajde, učini to"). Morgan batine ipak nije dobio, ali Concorde je s piste otišao u povijest, a s njime i era super-soničnih putničkih letova.

Punih 15 godina kasnije nasljednika i dalje nema, iako male kompanije Boom i Aerion Supersonic tvrde da će do 2023. razviti brže, manje i efikasnije nadzvučne putničke avione nego što je to bio Concorde, no sve ovisi o financiranju i interesu potencijalnih klijenata. Put do brzine zvuka i preko nje i dalje je dug i skup.

Brojke

Maksimalna brzina: 2180 km/h

Brzina pri polijetanju: 400 km/h

Maksimalna visina leta: Više od 18.000 metara

Broj proizvedenih aviona: 20

Cijena jednog aviona, prilagođena na inflaciju: 200 milijuna dolara

Cijena karte New York - London početkom 2000-ih: 6000 dolara u jednom smjeru