HUP - Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je danas ICT analizu sektora za 2018. godinu i ponovila zahtjeve prema Vladi '5 malih mjera' za zadržavanje digitalnih profesionalaca te strateški, snažniji razvoj sektora. S obzirom na trenutni rast ICT sektora te predviđanja do 2025. godine, ocjena Udruge je da nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru, može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na neto plaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija.
U prošloj godini nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan je i broj zaposlenih u toj industriji kao i broj tvrtki. To je već deseta godina kontinuiranog rasta ICT sektora, industrije koja je čak i u vrijeme gospodarske krize ostvarivala pozitivne rezultate. U odnosu na 2008. godinu, broj ICT tvrtki u Hrvatskoj danas je gotovo udvostručen, dok se broj zaposlenih se povećao za 45 posto. Izvoz je povećan za 90 posto sa 4,4 milijarde kuna na 8,3 milijarde, prihodi su sa 29, 86 milijardi kuna narasli na 38,33 milijarde čime je ostvaren rast za nešto manje od 30 posto, dok je ostvorena dodana vrijednost porasta za gotovo 50 posto na 11,3 milijarde kuna.
U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, u kojima se posljednjih godina bilježe veliki svjetski uspjesi hrvatskih tvrtki, izvoz je od 2008. godine narastao gotovo 7 puta, dok se broj zaposlenih utrostručio.
- ICT industrija je najpropulzivnija industrija u Hrvatskoj, a dobri rezultati uvelike utječu na digitalnu ekonomiju u gospodarstvu i zakonodavstvu Europske unije. U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. godini pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom. Druga je po izvozu i broju zaposlenih nakon metalne odnosno prehrambene industrije, a posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja - istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT, osvrnuo se na procjene rasta ICT sektora u periodu do 2025. godine. Naime, temeljem dosadašnjeg rasta u posljednjih 10 godina, predviđa se da do 2025. godine ICT industrija može imati zaposleno čak 55.000 ljudi, odnosno samo 28.000 u računalnom programiranju. Potencijal prihoda cijele ICT industrije iznosi 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23 posto odlazilo na izvoz, a samo računalno programiranje ima potencijal od 18 milijardi kuna prihoda, od čega 7,2 milijarde iz izvoza. Prema sektorskom istraživanju koje je rađeno i predstavljeno u studenom prošle godine, hrvatska digitalna ekonomija sada generira 1,2 milijarde eura, a potencijal rasta je do 8,3 milijardi eura do 2025. godine. Ta brojka se odnosi na dodanu vrijednost koju stvara ICT industrija, e-trgovina i potrošnja elektroničkih i komunikacijskih uređaja.
- Digitalna ekonomija je novi generator rasta, a u Hrvatskoj postoji prostor za uvođenje digitalnih usluga i posljedično povećanje konkurentnosti konačnog proizvoda, rasta BDP-a, kreiranja novih poslova i povećanja produktivnosti u proizvodnji, trgovini, prometu, poljoprivredi, građevini i ugostiteljstvu. Međutim, da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, nama su potrebni kvalitetni digitalni profesionalci koje ICT industrija u Hrvatskoj može zadržati samo ako uz konkurentne plaće omogućimo i neku vrstu kompenzacije uz plaće - istaknuo je Drilo.
Predložene mjere pod nazivom '5 malih mjera' uključuju neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika, mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku, programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika, neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke, odnosno 2 do 3 nagradne neoporezive plaće.
- U Hrvatskoj nažalost još uvijek nemamo dovoljno sektorskog razumijevanja od Vlade, niti pravu strategiju prema ICT industriji. U mnogim EU zemljama ona se poima kao vertikalna industrija, a ne samo servis drugim industrijama pa je moguće zemlju brendirati kao ICT zemlju. Mi smo ove godine na DESI indeksu zauzeli 20. mjesto, što je za dva mjesta bolje od prošle godine, no puno je još prostora za napredak. Bez strateškog okvira od strane države, mogli bismo pokleknuti pred izazovima koje nosi digitalno društvo kad je riječ o radnoj snazi i postati nekonkurentni - rekao je Drilo.
Kada je riječ o novim upisa u osnovne i srednje škole podaci pokazuju kontinuirani pad upisanog broja djece, što je posljedica najvećim dijelom negativnog demografskog trenda. S druge strane, analiza upisa na fakultete pokazuje smanjeni interes prijava i smanjeni broj prvih izbora studija matematike, informatike i računarstva. Kao rezultat, to bi moglo dovesti do smanjenja broja školovanog kadra za ICT sektor, odnosno odlazak mladih ljudi tamo gdje se nude bolji uvjeti studiranja, života i rada. U tom smislu, Udruga HUP-ICT, predlaže dodatna dugoročna rješenja u svrhu povećanja baze novih digitalnih profesionalaca za 30% u roku pet godina.
- Moramo promijeniti paradigmu i odnos prema zapošljavanju na način da u fokus stavimo zaposlene ljude koji se žele usavršavati i postati profesionalci, a ne samo nezaposlene. Hrvatska uskoro predsjeda Vijećem Europske unije i mora iskoristiti taj format da na dnevni red stavi teme istraživanja, razvoja i inovacija te jačanja digitalizacije i digitalnih vještina kao ključa za nove poslove budućnosti. Na taj način će i ICT sektoru biti omogućen pristup novim mehanizmima financiranja razvoja poslovanja, od čega će koristi imati i javni sektor - zaključio je Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik Izvršnog odbora Udruge.