Umjetna inteligencija

U banci koja je Todoriću posudila stotine milijuna eura, danas o kreditima odlučuju roboti

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.5.2018. u 12:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.5.2018. u 12:22

, Image: 314843359, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

U Svjetskoj banci su se poduhvatili velikog zadatka. Traže odgovor na pitanje kako bi trebali, uslijed promjena koje gospodarstvu donosi robotizacija i automatizacija, izgledati društveni ugovori budućnosti, oni koji se sklapaju između građana i države. Kao uvod, prikupljaju pak dokaze za razbijanje raširenih mitova i strahova oko pogubnog utjecaja tehnologije na radnike, odnosno o gospodarstvu bez radnih mjesta. U središtu njihova istraživanja je kapital, ali onaj ljudski, i kako ga akumulirati. Poruka je jasna: pojedinci, kompanije i vlade morat će više investirati u ljude.

Tim okupljen na izradi Svjetskog izvještaja o razvoju 2019. vode Simeon Đankov, bivši potpredsjednik bugarske vlade i ministar financija te Federica Saliola, ekonomistica Svjetske banke. Zasad su objavili nacrt koji će dopunjavati i objavljivati na internetskim stranicama banke, a konačni izvještaj bit će objavljen u listopadu.

Pregled počinju konstatacijom da je razvoj tehnologije i njen utjecaj na rad i nezaposlenost i ranije plašio i radnike i ekonomiste, poput Karla Marxa te Johna Maynarda Keynesa, ali prognoze su bile i ostale pretjerane. (Keynes je predviđao i da će u 21. stoljeću zahvaljujući tehnologiji nastupiti era slobodnog vremena, kada ćemo raditi tek nekoliko sati dnevno ne bi li bili zadovoljni, kako piše u eseju iz 1930. godine „Economic Possibilities for our Grandchildren“). Tehnologija je pak povijesno stvorila više radnih mjesta nego što ih je preuzela. Događa se tehnološka revolucija, ali različiti dokazi Svjetske banke sugeriraju da svijet danas nije ništa više pred erom široke nezaposlenosti uzrokovane tehnologijom nego što je bio u 19. stoljeću. Potencijalno je, kažu, pred prijetnjom rastuće nejednakosti prilika za novu generaciju radnika, ali imamo vremena da to spriječimo.

U mnogim će sektorima roboti ukinuti radna mjesta, ali će i povećati produktivnost; tehnologija će stvoriti nove mogućnosti za rad, ali ona pritom mijenja relativnu potražnju za vještinama, stavljajući veći naglasak na poslove koje roboti ne mogu tako lako preuzeti; to pak pomaže radnicima da se prilagode novom dobu. Mijenjanje je skupo, ali treba ga početi što prije. Morat će se formulirati nove politike koje će se nositi s utjecajem tehnoloških promjena, od obrazovanja i dohotka do poreza (pa i uvođenja poreza na robote). Ekonomisti Svjetske banke naglašavaju kao jednu od važnih ljudskih vještina budućnosti, vještinu koju treba razvijati od rođenja: društveno-emocionalnu. Raste i potražnja za općim kognitivnim vještinama. U tome nas roboti ne mogu zamijeniti.

To što stručnjaci Svjetske banke ne podržavaju katastrofične scenarije o svijetu u kojem će vladati roboti, ne znači, međutim, da su podaci o gubicima starih radnih mjesta manje šokantni. Ritam i razmjeri su brzi i široki. Primjerice, Foxconn Technology Group, vodeći svjetski sastavljač elektronike, smanjio je broj radnika za čak 30 posto kad je uveo robote – sa 1,3 milijuna radnika u 2012. godini, pali su na 873 tisuće pred kraj 2016. godine. Broj robota u svijetu rapidno raste, a do iduće godine bit će operativno 2,6 milijuna industrijskih robota. Njihova „gustoća naseljenosti“ u odnosu na radnike najveća je u Južnoj Koreji, Singapuru, Njemačkoj i Japanu (podaci za 2016. godinu), a Kina je trenutno na 23. poziciji. Do 2020. godine računa da će biti među prvih deset.

Zbog razvoja umjetne inteligencije (AI) promjene su velike i u bankarstvu. U izvještaju se tako navodi primjer najveće ruske banke Sberbank čiji se izvršni direktor Herman Gref lani pohvalio na ruskom Vijeću za zakonodavnu podršku razvoju digitalne ekonomije, kako već 35 posto odluka o kreditima u Sberbanku ne donose zaposlenici nego je stvar prepuštena umjetnoj inteligenciji. Za manje od pet godina će, kaže Gref, broj takvih odluka narasti na 70 posto. (Za Agrokor znamo da odluku nije donosila umjetna inteligencija; oslanjajući se na podatke. Todoriću AI vjerojatno ne bi dao stotine milijuna eura.) I ne samo to, uveli su „robote-odvjetnike“ koji su zamijenili 3000 radnih mjesta u pravnom odjelu banke. U Sberbankovim službama općenito će, računaju, do 2021. biti samo 1000 zaposlenika, a 2011. ih je bilo nevjerojatnih 59 tisuća.

Glavno je, dakle, pitanje gdje će se zaposliti taj višak radnika, kako ih „preoblikovati“ da budu zapošljivi na radnim mjestima koja se otvaraju. Jedna od industrija za koju se smatra da će biti prilično imuna na robotizaciju je turizam, što u hrvatskom slučaju znači da će gospodarstvo lakše podnijeti tranziciju, ali nas ionako muči drugi problem, nedostatka radnika. S druge strane, već se razvijaju koboti, roboti koji surađuju s ljudima, čime se bavi i domaći uspješni startup Gideon Brothers s već velikim timom i jednako velikim ambicijama. Koboti bi ipak mogli smanjiti potrebu za brojem radnika u turizmu na poslovima poput čišćenja, pospremanja itd. Kako su domaći mediji nedavno citirali Matiju Kopića, osnivača Gideon Brothers, on predviđa da će Hrvatska zbog robotizacije i generalne automatizacije/digitalizacije izgubiti između 500 i 800 tisuća radnih mjesta do 2035. godine, a prvi na udaru će biti zaposleni u poslovima transporta, logistike/distribucije, maloprodaje, proizvodnje, poljoprivrede i građevine.

Stvar je, međutim, u tome da su postojeće prognoze o tome koliko je radnih mjesta pred rizikom gašenja još uvijek prilično loš orijentir. Primjerice, za Sjedinjene Države se kaže da je pred rizikom automatizacije od 7 do 47 posto radnih mjesta, a u Japanu od 6-55 posto, pa je očito da je nepoznanica još uvijek jako mnogo, kao i strahova. S druge strane, tehnološke promjene donose nova radna mjesta. Autori izvještaja Svjetske banke navode da je u Europi u razdoblju od 1999. do 2010. tako nastalo 11 milijuna radnih mjesta, što je bila skoro polovica ukupnog porasta zaposlenosti. Radi se o prilikama u informatičkom sektoru, internetu stvari, e-trgovini… Pritom, raste i tzv. gig ekonomija, dakle poslovi koji se pružaju na ad hoc bazi, bez trajnih ugovora i zaštite koju oni pružaju, što je trend kojim se tim angažiran oko izrade Svjetskog izvještaja o razvoju 2019. također bavi.

Njihov zaključak? „Tehnologija nije sudbina.“ Vlade mogu odigrati značajnu ulogu kako bi se osiguralo da se široko osjete koristi tehnološkog progresa, a u tom će se procesu mijenjati i same kompanije. Ima i jedna poruka koju mi u Hrvatskoj dobro razumijemo, ali malo što poduzimamo: tercijarno obrazovanje će biti vrijedna investicija samo ako je konfigurirano da ispunjava zahtjeve budućnosti.

Hrvatska je za visokoškolsko obrazovanje u razdoblju 2013.-2016. iz proračuna prosječno izdvajala 1,2 posto BDP-a, što je mnogo, ali ima nisku zaposlenost visokoobrazovanih u odnosu na prosjek EU, upozorila je prodekanica za znanost Effectusa Amina Ahec Šonje u nedavno objavljenoj analizi na Ekonomskom labu.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa