Sir Richard Branson, ekscentrični britanski biznismen široke palete interesa, čovjek kojega na putu do osvajanja britanske viteške titule nije zaustavila ni suradnja sa Sex Pistolsima čiji je prvi single “God Save The Queen (and her fascist regime)” objavila njegova kompanija Virgin Records, prošli je tjedan potpisao ugovor o suradnji s indijskom vladom u namjeri da se reducira utjecaj rashladnih uređaja na negativne klimatske promjene.
Ugovorom između Bransona i birokrata iz Delhija dogovoreni su okviri nagradnog natječaja s fondom nagrada ukupne vrijednosti tri milijuna dolara, od čega bi milijun pripao pobjedniku finala, dok bi deset nižeplasiranih osvojili 200 tisuća dolara svaki. Od natjecatelja se očekuju svježe ideje za inovativnu tehnlogiju hlađenja kojom bi se umanjila današnja visoka emisija stakleničkih plinova, čiji značajan dio dolazi iz rashladnih uređaja. Dodatni mamac za sudjelovanje u natječaju je potencijalna dobit od prodaje licenci za novu tehnologiju velikim međunarodnim korporacijama koje proizvode rashladne uređaje.
U izjavi za londonski Financial Times Sir Richard je pokazao određenu dozu skepticizma kazavši kako “nema garancija da će natječaj iznjedriti novu tehnologiju koja bi bila superiornija današnjoj”, ali da je važno permanentno hrabriti ljude da započnu eksperimentirati.
”Na svijetu postoji mnoštvo ljudi koji žele za sobom ostaviti trag”, rekao je Branson. “Mnogi poduzetnici i znanstvenici na području tehnologije bili bi sretni kada bi im pošlo zarukom otkriti novi način rješavanja tog vrućeg problema.”
Suradnju Sir Richarda i indijske vlade potaknuo je apel Međunarodne energetske agencije (IEA), koja je nekontrolirani globalni rast broja rashladnih uređaja nedavno proglasila “tamnom mrljom” međunarodne energetske politike. U ukupnom broju od 3,3 milijarde novih rashladnih uređaja, više od milijarde instalirano je tijekom proteklih nekoliko godina u Indiji.
Osnovni princip na kojemu rade rashladni uređaji ostao je gotovo nepromijenjen više od jednog stoljeća, objasnili su stručnjaci IEA. Jedan od uzroka takve tehnološke bonace jest relativno prihvatljiva cijena postojećih uređaja, koji su zbog toga dostupni i potrošačima na tržištima u razvoju, dok troškovi istraživanja novih tehnologija ostaju visoki, što velike korporacije odbija od ulaganja u razvoj rashladnih sustava.
Cooling Challenge nije prvi takav natječaj. Korporacije su na taj način već nekoliko puta pokušale trošak istraživanja i razvoja prebaciti na natjecatelje, vrijednost čijih bi nagrada, kada se zbroje, bila značajno manja od troškova korporativnih istraživačkih odjela. Kao jedan od posljednjih primjera spominje se Reinvent the Toilet Challenge, natječaj koji je 2011. pokrenuo Microsoftov osnivač i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Bill Gates nakon što se, putujući svijetom, uvjerio u nisku kvalitetu sanitarija u zemljama u razvoju (najviše u Africi i Aziji). Njegov projekt, temeljen na rezultatima prvog kruga tog natječaja koji ostaje otvoren, upravo ovih dana kreće u realizaciju u zabačenim dijelovima Kine.
Naslovnica Globusa 16.11.2018.