Zuckerbergova valuta

Povijesni projekt Facebooka: Libra će biti razornija od Bitcoina

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.6.2019. u 16:13

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.6.2019. u 16:13

Facebook CEO Mark Zuckerberg testifies before a House Energy and Commerce Committee hearing regarding the company's use and protection of user data on Capitol Hill in Washington, U.S., April 11, 2018. REUTERS/Leah Millis - RC1832404AA0
Leah Millis / REUTERS

Mark Zuckerberg

Kad je prvi put Mark Zuckerberg stidljivo spomenuo u novogodišnjem obraćanju 2018. da će se Facebook baviti decentraliziranim tehnologijama, poput enkripcije i kriptovaluta, malo tko je pomislio da je osnivač Fejsa upravo najavio jedan od svojih najvećih poteza u povijesti, a nešto više zanimanja mainstream medija dobio je tek kad je postalo jasno da počinju kontakti Facebooka s centralnim bankarima jer Zuckerberg želi lansirati novu kriptovalutu, Libru.

No, tek ako pročitate tzv. white paper koji su sastavili predstavnici Libra Associationa (navodno neprofitne multilateralne organizacije koja razvija organizacijska i tehnološka rješenja za lansiranje Libre) možete shvatiti kakvu će težinu imati novi projekt Marka Zuckerberga. Sve je, naime, jasno kad u tom white paperu pročitate da će na razvoju Libre raditi kompanije poput MasterCarda, PayPala, Stripea, Vise, eBaya, Lyfta, Vodafonea te cijelog niza venture capital firmi, kao i kompanija koje su se već pročule razvojem blockchain tehnologije (Anchorage, Bison Trails, Coinbase…). Spomenuli smo mali dio kompanija i organizacija s liste.

Regulacija

Postoje dvije ključne razlike između Libre i ostalih dosad poznatih kriptovaluta koje je karakterizirala vrlo visoka volatilnost kad je riječ o vrijednosti. Naime, većina kriptovaluta sličnih bitcoinu nije imala nikakvu pozadinsku vrijednost nego se oslanjala, kao što će i Libra, na sigurnu, skalabilnu i pouzdanu blockchain tehnologiju. Libra bi, za razliku, trebala biti podržana bankovnim depozitima i kratkoročnim vladinim obveznicama koje bi joj trebale osigurati intrinzičnu vrijednost.

Osim toga, svijet kriptovaluta nije do golemog rasta volumena trgovine pojedinim kriptovalutama previše mario za regulaciju, a Facebook je u startu počeo paziti na ozbiljna regulatorna pitanja te je osnovao Calibru, podružnicu kroz koju će osigurati poštivanje stroge regulacije vezane uz razdvajanje općih tzv. social podataka i financijskih podataka korisnika u budućim operacijama mreže koje će se temeljiti na Libra uslugama.

Brzo i sigurno

No, s obzirom da Libra, kao i ostale kriptovalute, očito pretendira da postane konkurencija valutama iza kojih stoje suverene države ili asocijacije država, očito je da će Facebook imati puno posla s više regulatornih tijela - od centralnih banaka do institucija odgovornih za sprečavanje pranja novca. Posebno treba istaknuti kako tek treba vidjeti hoće li Fejsova Libra možda postati valuta koju mnogi kupuju prije svega iz spekulativnih razloga, tj. jer računaju s enormnim skokom vrijednosti, kao što se dogodilo s bitcoinom ili će doista postati nova globalna valuta - međunarodno sredstvo brzog i sigurnog plaćanja koje ima rezervu u državnim valutama i vrijednosnicama. Facebook je već imao iskustvo s kriptovalutom, ali ona nije bila uspješna jer ju korisnici jednostavno nisu prepoznali. Tržište će, naravno, biti ključni izazov i za Libru.

Facebook je Libri pristupio puno ozbiljnije nego svojoj prvoj kriptovaluti. Čovjek koji vodi razvoj Facebookove kriptovalute je Kevin Weil.

Na novi posao prebačen je iz Instagrama. Tvrdi da na brojnim detaljima svakodnevno radi i po 20 sati sa svojim timovima.

Kako funkcionira Libra
  • Libra će profunkcionirati u prvoj polovici 2020.
  • trgovci će moći otvoriti svoje virtualne lisnice preko kojih će moći primati uplate u Libri
  • svaki korisnik Facebooka moći će otvoriti vlastitu virtualnu lisnicu, za što mora zatražiti odobrenje od udruge koja upravlja Librom i dokazati svoj identitet službenom ispravom
  • do Libre će se dolaziti tako da se za tu valutu uplati stvarni novac s bankovnog računa ili s debitne kartice
  • Libra će se potom moći koristiti kao sredstvo plaćanja trgovcima koji primaju tu kriptovalutu ili prebacivati prijateljima, sve uz minimalne naknade i brzu transakciju
  • želi li tko Libre pretvoriti natrag u klasične valute, novac se vraća na bankovni račun, a Libre uništavaju
 

Trenutačno Facebook na projektu ima 27 partnera. Procjenjuju da će u konačnici okupiti 100-tinjak kompanija, organizacija, institucija… Pitanje je kako će ti trenutačno još samo akademski partneri funkcionirati skupa kad Libra postane pravi biznis. Uostalom, i to akademsko partnerstvo je skupo. Da biste postali član/osnivač Libra Associationa, morate investirati najmanje 10 milijuna dolara u Libra investicijske tokene te imati tržišnu vrijednost od milijarde dolara ili doseg prema najmanje 20 milijuna ljudi. S obzirom da sve skupa zvuči kao da Facebook stvara novo golemo čudovište, ključno je Zuckerbergovo obećanje da će napustiti kontrolu Libre kad se lansira ta valuta.

Koliko je priča s Librom postala ozbiljna, dobro otkriva podatak da je grupa G7 nacija najavila posebni forum na kojem će raspravljati o mogućim rizicima za globalni financijski sustav. Na tom skupu sudjelovat će osim ministara financija i predstavnici centralnih banaka, kao i stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda.

Globalni sustav

Rad posebne G7 grupe koja mora napraviti izvještaj o izazovima koje nudi Libra uime Europske centralne banke vodit će Benoît Coeuré, jedan od favorita za nasljednika Marija Draghija na čelu ECB-a. Ta grupa bavit će se pitanjima financijske stabilnosti; mogućim sistemskim konzekvencama široke upotrebe kriptovaluta, zaštitom potrošača, mogućim efektom “prelijevanja” te, naravno, nadzora.

Pretrest će i mogući utjecaj na monetarne politike kroz supstituciju legalnih sredstava plaćanja te raspraviti što znači dosad potpuno neraspravljena politika kamatnih stopa na kriptovalute, posebno u relaciji sa službenim kamatnih stopama. Ukratko, počela je teška artiljerijska vatra na Facebook jer je sasvim sigurno da vlade, centralne banke i ostale regulatorne agencije neće olako prepustiti upravljanje globalnim sustavom plaćanja i novcem Marku Zuckerbergu i njegovim parterima u Libri.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kratko je prokomentirao za Jutarnji list da je teško reći kakva će biti budućnost Libre. Različite digitalne valute dosad se nisu pokazale osobito uspješnima, tvrdi Vujčić, a Libra, ako je doista ozbiljnije pripremaju, možda ima nešto više šanse. No, jednostavno je još prerano reći kakvu bi poziciju Libra mogla zauzeti, poručuje guverner, koji će ubuduće nešto pažljivije pratiti europske institucionalne rasprave o budućnosti alternativnih valuta.

Što će nova kriptovaluta značiti za potrošače

Ostvare li se baš svi planovi Facebooka i konzorcija od 27 kompanija s kojima su pokrenuli novu kriptovalutu Libra, to bi trebala postati nova globalna valuta kojom će se omogućiti jednostavnije transakcije za približno 3 milijarde korisnika te društvene mreže i njezinih drugih proizvoda.

Libra je zamišljena kao kriptovaluta koja će se moći slati vrlo brzo bilo gdje u svijetu, uz minimalne naknade. Premda je sagrađena na praktički identičnim principima na kojima operiraju druge kriptovalute, kao što su Bitcoin ili Ethereum, za razliku od njihove neprestano fluktuirajuće vrijednost, Libra će imati stabilnost i vrijednost će joj biti vezana uz velike međunarodne valute, poput dolara, eura ili franka. Vrijednost kriptovalute neće biti nepomična, ali će samo blago fluktuirati s vremenom prateći vrijednost valuta koje podržavaju Libru.

Još važnije od toga, svaka pojedina Libra bit će utemeljena na stvarnom novcu koji je netko prethodno položio u banku. Svaki put kad netko kupi Libru, stvarni novac koji su za to izdvojili bit će deponiran na bankovni račun, gdje će jednostavno ležati i skupljati kamate, koje će se potom koristiti za, recimo, dividende inicijalnim ulagačima. Takva struktura znači da se, u teoriji, može kreirati beskonačna količina Libre (za razliku od Bitcoina, koji bi trebao imati plafon na 21 milijun).

Bazična ideja iza Libre je da slanje novca prijateljima ili plaćanje trgovcima postane brzo i jednostavno kao slanje poruke preko Facebooka ili WhatsAppa, upravo kao što to funkcionira u Kini preko svemoguće aplikacije WeChat. Libra će se moći posjedovati i trošiti preko virtualnih lisnica kao što je, primjerice, Facebookova Calibra (druge partnerske tvrtke poput Vise, MasterCarda, PayPala i ostalih kreirat će vlastite lisnice). Calibra će biti lansirana unutar Facebook Messengera, WhatsAppa i kao samostojeća aplikacija.

Zasad je plan da se Libra nađe na tržištu u prvoj polovici 2020. godine. Zamišljena je tako da bilo koja tvrtka može izgraditi virtualnu lisnicu te preko nje primati uplate u toj valuti i da bilo koji korisnik može slati novac bilo kojem drugom korisniku, bilo gdje u svijetu. Facebook namjerava ponuditi Libru praktički svakom od svojih 2,7 milijardi korisnika Facebook Messengera i WhatsAppa. Svaki korisnik koji bude želio koristiti Libru trebat će uspostaviti vlastitu virtualnu lisnicu tako što će se javiti udruženju Libra Association i predočiti službenu ispravu kao dokaz identiteta.

Facebookova lisnica Calibra izgradit će dodatne usluge, primjerice, mogućnost investiranja ili podizanja kredita. Obični korisnici će do Libre dolaziti tako da transferiraju novac s bankovnog računa ili s debitne kartice u Libra lisnicu. Poticaji za korištenje Libre nauštrb klasičnih metoda, u teoriji, brojni su - znatno niže ili čak nepostojeće naknade, brzina transfera novca, kao i vjerojatne povlastice koje će za korištenje valute davati trgovci. Ako pak netko poželi svoje Libre pretvoriti natrag u konvertibilnu valutu, virtualna lisnica Calibra provest će konverziju prema tečaju i transferirati novac natrag na bankovni račun. 

(Ilija Matanović)