.jpg)
Premda je u zadnja dva dana hrvatski internetski prostor preplavila vijest o tome da Rimac automobili testiraju svoje autonomno vozilo na zagrebačkim cestama, čini se da je situacija ipak nešto drugačija.
Naime, u Facebook objavi iz Rimca stoji da je “tim zadužen za autonomnu vožnju unutar Rimac automobila lansirao flotu vozila kako bi se ubrzao razvoj autonomnog voznog sustava (Autonomous Driving System) te jedne od najvažnijih značajki superautomobila Rimac C_Two, Driving Coach”.
Dakle, kako nam je potvrđeno iz Rimčeve tvrtke, na ulicama Zagreba nije se pojavio samovozeći automobil, nego automobil koji služi za testiranje i razvoj samovozećeg sustava.
Korak dalje
Nazgled je riječ samo o semantici, ali u praksi je to prilična razlika. Međutim, kako god bilo, riječ je o svakako priličnom uspjehu i značajnom razvojnom koraku.
Kako su naveli iz tvrtke iz Sv. Nedelje, njihova se flota za testiranje autonomnog sustava sastoji od nekoliko tipova vozila za različite namjene i scenarije, a “uzbudljiviji automobili i oni s jačim performansama doći će kasnije ove godine”.
Automobil iz videa kojim su Rimac automobili promovirali ovo testiranje je modificirani Renault Scenic, koji je prikazan kako se vozi po parkiralištu Rimčeve tvrtke, po Masarykovoj i Frankopanskoj ulici i drugim zagrebačkim cestama.
Mapira objekte
Iako na vozačkom mjestu sjedi vozačica, u jednom se trenutku jasno vidi da se volan okreće sam.
U videu se pojavljuje i Sacha Vražić, voditelj Odjela autonomnih vozila unutar Rimac automobila.
Samo vozilo opremljeno je sustavom od osam kamera, šest radara, 12 ultrazvučnih senzora, uređaja za mjerenje momenta inercije (IMU) i visokopreciznog GPS-a. U osnovi je, dakle, riječ o gotovo identičnom sustavu kakav je ugrađen u 1,8 milijuna eura vrijedan hiperautomobil C_Two, minus dva lidara (lidar je uređaj zapravo presudan za autonomnu vožnju, koji koristi ultraljubičastu, vidljivu i infracrvenu svjetlost da mapira objekte u okolišu).
Za Rimac C_Two je već prilikom premijere otkriveno da ima vrlo sofisticirane mogućnosti asistencije u vožnji i da je opremljen sustavima autonomne vožnje razine 4, što u teoriji znači da bi se mogao sam voziti, parkirati i slično.
Umjetna inteligencija
Iz Rimac automobila poručuju da “istraživačkim vozilima može upravljati jedinica za umjetnu inteligenciju ugrađena u automobile, a cilj testiranja je prikupljanje podataka i testiranje algoritama” te da “automobil prikuplja 6 terabajta podataka u svakom satu vožnje, a te informacije koriste se za razvoj modela umjetne inteligencije i dubinskog učenja na polju percepcije, lokalizacije, planiranja kretanja i nadzora vozača”.
Što se pak tiče drugog sustava koji je spomenut, Driving Coach, radi se o Rimčevu sistemu čiji cilj nije naprosto zamijeniti vozača i preuzeti kontrolu nad automobilom, nego vozaču pružiti pomoć davanjem brojnih vizualnih i zvučnih podataka te asistencijom u vožnji.
Primjerice, Driving Coach bi obavještavao vozača kada se približavaju zavoji, kada treba skrenuti, kako prilagoditi vozilo za optimalne performanse, kako pojačati sigurnosne mjere i slično.
Kalifornija je meka ovakvih vozila, na ulicama njih čak 409
Od Mazde do Maseratija, svaki veliki proizvođač automobila zaokupljen je razvojem samovozećih ili autonomnih vozila.
Iako eksperimenti sa samovozećim automobilima datiraju u kasne 1920-e godine, posljednjih godina došlo je do fascinantnog razvoja tehnologije, koja bi u budućnosti mogla vozače učiniti suvišnima. Vodeća država u istraživanju i razvoju samovozećih automobila svakako je Kalifornija, gdje je u tijeku ili će biti testirano čak 409 takvih automobila. Nedavno je tako objavljen popis kalifornijskih kompanija s brojem vozila koje testiraju ili namjeravaju testirati. Na prvom je mjestu kompanija Cruise Automation sa 109 samovozećih automobila. Riječ je o kompaniji koju su 2013. godine u San Franciscu utemeljili Kyle Vogt i Daniel Kan, no 2016. godine postala je vlasništvo legendarnog brenda General Motors (GM) iz Detroita. Upravo je GM početkom godine predstavio samovozeći automobil Cruise AV, baziran na Chevroletu Bolt. Cruise AV četvrta je generacija Motorsovog samovozećeg automobila. Opremljen je sa 21 senzorom, 16 kamera i pet laserskih radara (lidar), a prema dostupnim informacijama, testira se u blizini San Francisca i na području savezne države Michigan.
Iza kompanije Cruise Automation, na drugom je mjestu Apple, što je iznenađenje jer je ta računalna kompanija autsajder na području tehnologije samovozećih automobila. Apple raspolaže sa 55 autonomnih automobila odobrenih za testiranje na javnim cestama u Kaliforniji. Slijedi Waymo, kompanija koja je 2009. godine startala kao dio Googlea, ali od 2013. djeluje samostalno.
Waymo je prijavio 51 samovozeći automobil, no jedina je tvrtka koja testiranje provodi bez prisustva “sigurnosnog vozača”. Ta kompanija provodi testiranja autonomnih automobila i u saveznoj državi Arizoni, gdje je u predgrađu Phoenixa krajem prošle godine startala s testiranjem. (T. Rudež)
Prometni zakoni zastarjeli, ali u MUP-u tvrde: dođe li do problema, kriv je “vozač”
Nakon što se pojavila snimka testiranja autonomne vožnje tvrtke Rimac automobili, jedno je od pitanja je li bilo potrebno ishoditi dozvole MUP-a radi sigurnosti vožnje, pa smo i uputili pitanje MUP-u.
Dobili smo odgovor da Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne sadržava posebne odredbe o autonomnim automobilima i načinu njihova sudjelovanja u prometu, ali se na njihovo prometovanje na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje se odnose i na “neautonomne” automobile.
Ilustracije radi, to je kao kod plovila kad vozi na autopilotu, osoba koja njime upravlja odgovorna je za sigurnost plovidbe, kao i vozač koji parkira vozilo pomoću autonomnog sustava za parkiranje. Autonomno vozilo mora ispunjavati sve uvjete tehničke ispravnosti, sukladnost s homologacijskim propisima, registriranost, kao i osiguranje, napominju u MUP-u.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama pisan je u vrijeme kad nitko nije razmišljao o mogućnosti autonomne vožnje. To nam potvrđuje i Goran Husinec, stalni sudski vještak za vozila:
- Takvo što nije niti precizno regulirano pa smatram da je sve rađeno u kontroliranim uvjetima, a kao što se može vidjeti, u trenutku testiranja u vozilu su bili i vozač i suvozač koji su, pretpostavljam, mogli preuzeti kontrolu nad vozilom. Inače, zakon propisuje da se testiranja moraju obavljati u kontroliranim uvjetima - kaže naš sugovornik.
Odvjetnik Luka Lenić, bivši zapovjednik zagrebačke postaje prometne policije također o tome ima svoje mišljenje:
- Smatram da su za pojedinačno ili u manjoj seriji proizvedena vozila mjerodavni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, i to čl. 255, 258, 275, 276 i 277., ali i podzakonski propisi. Tako je kod homologacije vozila, uz čl. 275., u literaturi navedeno čak 116 pravilnika, od kojih se mnogi odnose na automobile, a kad je riječ o autonomnim, možda je zbog mogućih elektromagnetskih smetnji na njih, jedan od značajnijih Pravilnik o postupku homologacije vozila, s obzirom na specifične elektromagnetske smetnje (elektromagnetska kompatibilnost) TPV 110 (izdanje 02)
Članak 276. određuje da pojedinačno proizvedena motorna i priključna vozila ili vozila proizvedena u maloj seriji prije prvog puštanja u promet moraju biti podvrgnuta ispitivanju zbog utvrđivanja tehničkih značajki bitnih za sigurnost - kaže Lenić. (D. Miljuš)