Blockchain u svojoj biti predstavlja promjenu paradigme u načinu na koji se podaci mogu dijeliti, u srži te tehnologije jamstvo je svim stranama uključenima u transakciju da se podaci koje šalju ili primaju neće moći izmijeniti te kako se na njih neće moći utjecati, a da će povrh toga razmjena biti oslobođena pogrešaka.
Blockchain omogućava da se podaci bilježe na način koji sprečava bilo kakvu manipulaciju, što pospješuje sigurnost, ali i transparentnost podataka. Upravo je transparentnost jedna od najvećih prednosti blockchaina. Iako su tehnički detalji prilično komplicirani i uključuju vrlo zamršene algoritme, koncept je jednostavan. Ako radite s nizom bankovnih transakcija i pospremite te podatke u distribuiranu, decentraliziranu mrežu, blockchain će omogućiti da se odmah vidi ako su podaci izmijenjeni ili je njima manipulirano.
Decentralizirana narav jamči da nije moguće manipulirati podacima bez ičijeg znanja, što je vitalno za bilo koju industriju koja počiva na ideji otvorenosti. O blockchainu će se mnogo više moći doznati na predstojećoj konferenciji “Blockchain (r)evolucija hrvatskog gospodarstva”, u organizaciji tvrtke PwC Hrvatska, i pod medijskim pokroviteljstvom Jutarnjeg lista, koja će biti održana u petak, 4. svibnja, od 9 do 12 sati u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade.
Blockchain jamči visoku razinu sigurnosti, jer su podaci enkriptirani na takav način da će jedino oni ljudi koji vi želite moći iščitati vaše podatke. Praktički je nemoguće da itko korumpira podatke ili njima manipulira - pa čak i da im neovlašteno pristupi - sustav odmah podiže uzbunu kada se pojavi neki problem te koristi nove, napredne enkripcijske metode za osiguravanje podataka. Ako netko i dođe do podataka na prljav način, ne može ih iskoristiti.
Prednosti blockchaina najplastičnije se mogu dočarati u usporedbi sa standardnim bazama podataka. One koriste mrežnu arhitekturu klijent - server, kod koje korisnik može modificirati podatke koji su spremljeni na centraliziranom serveru. Kontrola baze podataka ostaje kod administratora, koji potvrdi klijentov identitet prije nego što mu dopusti pristup bazi. Kako je taj administrator odgovoran za održavanje baze, ako se kompromitira njegova sigurnost, podaci se mogu izmijeniti ili izbrisati.
S druge strane, baza u blockchainu sastoji se od nekoliko decentraliziranih “čvorova”. Svaki čvor sudjeluje u administriranju: svi čvorovi moraju autorizirati nove dodatke blockchainu i kadri su unijeti nove informacije. Kako bi nova informacija mogla biti unesena, većina čvorova mora postići konsenzus. Mehanizam konsenzusa jamči sigurnost mreže i čini je otpornom na manipulacije. Još jedna bitna razlika je integritet i transparentnost, jer je blockchain javno provjerljiv. Svaki korisnik može biti siguran da su podaci koje ima nekorumpirani od trenutka kada su zabilježeni, i svaki korisnik može utvrditi kako je blockchain bio potvrđivan kroz vrijeme.
Primjerice, ako je blockchain zabilježio da nečija Bitcoin lisnica ima 1 milijun BTC, ta je brojka trajno spremljena. Ako potroši 200.000, ta se transakcija bilježi u blockchain i lisnica se spušta na 800.000 BTC, no predtransakcijska razina od 1 milijun BTC ostaje u blockchainu, gdje je svatko može provjeriti.
Nadalje, u tradicionalnim bazama podataka klijent s podacima može obavljati četiri radnje: može ih stvarati, čitati, nadograđivati i brisati. Blockchain je, pak, dizajniran tako da korisnici mogu samo dodavati nove podatke, u formi novih blokova. Svi prethodni podaci su trajno spremljeni i ne može ih se mijenjati. Razlika je u decentraliziranoj kontroli. Svatko s dovoljnom razinom pristupa centraliziranoj bazi može je izmijeniti ili uništiti pa su korisnici ovisni o sigurnosnoj infrastrukturi administratora.
Blockchain, pak, koristi decentraliziranu bazu, kod koje je sigurnost ugrađena u samu strukturu, i još uvijek je relativno nova tehnologija.