U kojoj je mjeri država spremna za ostvarivanje punog potencijala digitalnog društva, a u kojem obimu su građani i poduzetnici informirani o dostupnim e-uslugama? O prednostima digitalizacije, ali i potencijalnoj skepsi i “tehnofobiji” u Hrvatskoj porazgovarali smo na okruglom stolu Jutarnjeg lista s nositeljima digitalne transformacije u RH, Sašom Bilićem, predsjednikom Uprave APIS-a, Jurom Sertićem, glavnim direktorom AKD-a, Andrijanom Prskalo Maček, zamjenicom ravnatelja CARNET-a, Paulom Vidović, ravnateljicom Agencije za obalni linijski pomorski promet i Sanjom Šimić, direktoricom Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj Hrvatske gospodarske komore. Moderator je Frenki Laušić, novinar Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije.
E-osobnu iskaznicu ima oko dva milijuna građana RH, ali su dosad implementirane samo tri integrirane usluge za koje ona može poslužiti. Kakva su iskustva u korištenju te tri usluge dosad i koje daljnje korake u novim uslugama putem e-osobne iskaznice možemo očekivati?
Jure Sertić
Točno, od 2015. godine do danas izdano je dva milijuna iskaznica. No, tek od 2017. započet je razvoj kompleksnih usluga, koje podrazumijevaju veću razinu sigurnosti, odnosno pouzdani identitet i pravovaljani elektronički potpis građana. Te tri kompleksne usluge su podnošenje zahtjeva za vozačku dozvolu i putovnicu elektroničkim putem, uz dostavu na adresu, te sustav e-novorođenče. S obzirom na broj od dva milijuna ‘digitalnih građana’, država, državne tvrtke i javne institucije moraju ponuditi usluge i servise za građane koje će moći koristiti s tom osobnom iskaznicom. Zbog toga moramo svi zajedno raditi na uspostavi novih usluga, na promociji tih usluga, edukaciji građana i svih sudionika tog procesa. Siguran sam da će 2019. biti prekretnica u digitalizaciji Hrvatske, jer su sada stvoreni preduvjeti za to. Kada je riječ o AKD-u, mi smo 2015. samostalno razvili IT rješenja za elektronički identitet građana i suvremenu biometrijsku putovnicu. Želeći dati dodatni zamah digitalizaciji društva, osigurali smo čitav niz IT rješenja i usluga koje omogućavaju javnim institucijama, ali i tvrtkama da na jednostavan i tehnički nezahtjevan način pruže nove e-usluge građanima. Svi naši proizvodi i usluge su na najvišoj razini sigurnosti, a naša identifikacijska i potpisna rješenja, te sustavi neporecive sljedivosti svrstavaju nas u sam vrh industrije u EU. AKD-u je imperativ sigurnost svih poslovnih procesa i godišnje prođemo 17 različitih revizija međunarodnih akreditacijskih tijela. I naše kolege ovdje na okruglom stolu i iz drugih tvrtki snažno rade na značajnim projektima koji će pridonijeti digitalnoj transformaciji u Hrvatskoj.
Saša Bilić
Osobna iskaznica je i dalje najrašireniji alat za identifikaciju i baš na tom obliku identifikacije gradimo vlastiti interni informacijski sustav. U svjetlu digitalizacije državne uprave, ali i servisa za građane, želio bih posebno istaknuti kapitalan projekt - Centar dijeljenih usluga (CDU), koji bi prve rezultate treba pokazati sredinom 2019. Naime, prvi preduvjet za bržu komunikaciju između uprave i građana je učinkovitija i brža komunikacija između same uprave, odnosno različitih tijela državne uprave. Dosad su tijela državne uprave u IT pogledu funkcionirali kao otoci, bez koordinacije i dijeljenja resursa, često uz nisku iskorištenost kapaciteta. Pritom nije bilo moguće ni strateški ni operativno upravljati sustavom, niti pratiti troškove. Upravo zbog toga APIS IT kao partner Ministarstvu uprave uspostavlja Centar dijeljenih usluga koji će objediniti državnu informacijsku infrastrukturu i umrežiti tijela državne uprave, a u kasnijim fazama i tijela lokalne samouprave. Za državnu upravu prednosti ovog modela su jasne: sva će infrastruktura biti pod jednim krovom, što će olakšati strateško planiranje i operativni rad; propisat će se standardi za razvoj usluga (standardi interoperabilnosti), što će olakšati razvoj kompleksnih usluga za građane kao krajnje korisnike; standardizirat će se poslovni procesi zajednički svim tijelima (poput obračuna plaća…) koji su danas podržani različitim IT rješenjima i uvest će se horizontalne usluge koje će na standardiziran način pokrivati takve poslovne procese. Građani će indirektno osjetiti sve te prednosti dijeljenja usluga, a vrlo izravno će CDU za njih značiti primjenu principa “once-only” (samo jednom), što znači da će oni svoje podatke državnoj upravi dati samo jednom, a državna će tijela, umrežena u sustavu CDU, prema potrebi sama izmjenjivati njihove podatke. Htio bih u tom kontekstu nadovezati na usporedbe s Estonijom - kad su oni formirali državu, nisu imali ništa i krenuli su ispočetka. Kod nas, pak, sve to već postoji, ali moramo se učinkovito povezati.
Sanja Šimić, Saša Bilić
Da, to će biti presudno za koncept digitalizacije Hrvatske. Stvar je u tome da su sve institucije dosad određena rješenja, usluge ili servise razvijale pojedinačno, za sebe. Zato je tu platforma, CDU, unutar koje će institucije brže komunicirati i protočnosti i razmjena informacija će biti bolja. HGK kroz projekt Digitalna komora razvija različite e-servis za naših 125 tisuća članica, a isti će biti dostupni i drugim korisnicima CDU, i nema potrebe da svaka institucije razvija taj servis iznova. Naravno, neke od tih usluga bit će dostupne samo na aplikacijama HGK, ali će ‘infrastruktura’ biti zajednička kao i pristup bazama podataka. Razvili smo, na primjer, sustav ‘e-gospodarske informacije’. Ta je usluga besplatna za naše članice i tu se mogu vidjeti opći i financijski pokazatelji svih poslovnih subjekata, kao i status blokada, te analize svih gospodarskih sektora. Sustavu mogu pristupiti mogu i druge državne institucije, ali i građani. Tijekom 2019. na platformi Digitalna komora razvit ćemo još 6 e-usluga, a cjelokupan projekt se sufinancira sredstvima iz fondova EU.
Jure Sertić
Izvrstan primjer te sinergije, koji je već zaživio, jest i Sustav evidencije i upravljanja pravima otočana. Napravili smo sustav koji zadovoljava kriterije jednostavnosti i funkcionalnosti, uz visoku razinu digitalne sigurnosti za građane, a osigurava državi upravljanje i racionalno korištenje proračunskih sredstava.
Riječ je o sustavu koji prati korištenje otočnih iskaznica za povlašteni prijevoz?
Paula Vidović
Točno. Agencija za obalni linijski pomorski promet početkom 2015. uspostavila je Sustav evidencije otočnih prava - SEOP. Cilj SEOP-a je upravljanje pravima korisnika i kontrola nad korištenjem povlastica za pomorski prijevoz osoba i vozila. Sustav omogućava i trenutačno prati 96.000 korisnika otočnih iskaznica za osobe i 45.000 iskaznica za vozila kojima se ostvaruje pravo na povlašteni prijevoz. Znači, otočna iskaznica je identifikator korisnika prava na povlašteni prijevoz kojom otočani ostvaruju povlastice u smislu besplatnog prijevoza ili prijevoza s popustom. Otočani ostvaruju popust do 50% od redovne sezonske cijene putne karte, a određene kategorije (učenici, studenti, osobe starije od 65. ili umirovljenici) ostvaruju pravo na besplatan prijevoz. Sustavom se kontrolira i sprečava zloupotreba tih prava, a štedi se proračunski novac. U prvoj godini primjene uštedjeli smo 6 milijuna kuna. Dakle, za izvaditi otočnu iskaznicu potrebna je osobna iskaznica i dolazak u Hrvatsku poštu, a sve drugo se ‘infrastrukturno ‘ rješava i autentificira između AKD-a, MUP-a, Zavoda za mirovinsko osiguranje, SRCE-a i CARNET-a, građanin ne treba dostavljati nikakvu potvrdu jer se njegovi podaci, kao i njegova prava provjeravaju u tim registrima.
Andrijana Prskalo Maček
Slično je i s e-Dnevnikom. Povezani smo sa sustavom e-Građani pa kada se roditelj prijavljuje u e-Dnevnik, ne treba nikakve dodatne vjerodajnice. Roditelje i nastavnike oslobodili smo papirologije i projektom Online upisi u srednje škole, koji već godinama upise u srednje škole čini jednostavnijima i transparentnijima. Sljedeće godine započinjemo projekt Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove. Cilj ovog projekta je uspostava kompleksnih elektroničkih usluga prema korisnicima odgojno-obrazovnih institucija, a obuhvaća upis u vrtiće, upise u osnovne i srednje škole i prijem u učeničke domove, prijavu i provedbe ispita državne mature te prijave na visokoškolske ustanove, odnosno praćenje obrazovanja odraslih i evidenciju popratnih podataka. Također, sustav će pratiti polaznika kroz sve dijelove procesa obrazovanja. Ovaj sustav će omogućiti krajnjim korisnicima korištenje javnih usluga upisa bez dodatnih administrativnih obveza. Cijeli projekt planiramo završiti u 36 mjeseci.
Paula Vidović
Ipak, mora se napomenuti da kod dijela građana postoji određeni strah da će se praćenjem korištenja povlastica na neki način pratiti i njihovo kretanje. Razumijem da to može stvarati nelagodu kod korisnika, ali svi podaci se prikupljaju i obrađuju vodeći računa o maksimalnoj zaštiti osobnih podataka korisnika, međutim jedino praćenjem korištenja povlastica može se osigurati transparentna potrošnja proračunskih sredstava i zaštita korisnika od zloupotrebe njihovih otočnih iskaznica.
Tu sada dolazimo do problema digitalne pismenosti, ali i sociokulturnog, pa i psihološkog otpora digitalizaciji. Kako javno adresirati te problem?
Jure Sertić
Slažem se da je digitalna pismenost problem te smo u suradnji s državnim tajnikom Bernardom Gršićem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva pripremili planove za snažniji iskorak prema javnosti. Građane i poduzetnike treba educirati oko toga što to zapravo imaju ‘u džepu’, što sve može e-osobna iskaznica i poslovna iskaznica, što nude usluge unutar sustava e-Građani. Također, iskustva drugih zemalja EU naglašavaju potrebu za kontinuiranom digitalnom edukacijom putem nastavno-obrazovnog i radnog sustava. Unapređenja na području identifikacije i autentifikacije, te elektroničke komunikacije, posljedično će dovesti do bolje ekonomičnosti i efikasnosti javne uprave, a to je i Vladin program. To su temelji, ali jasno je kako moramo pojačati komunikaciju prema građanima i poduzetnicima i nadamo se da će i mediji prepoznati važnost pozitivnih promjena i iskoristiti svoju ulogu kako bi ove projekte približili javnosti.
Saša Bilić
Svi koji sjedimo ovdje za stolom trudimo se sudjelovanjem na konferencijama i okruglim stolovima popularizirati digitalizaciju. Međutim, iako se neće se svi složiti, osobno držim da je jedan način prihvaćanja digitalizacije propisivanje zakonskom regulativom. Primjerice, da se propiše da ako hoćete upisati dijete u vrtić ili školu, to možete učiniti jedino e-upisom. U tom slučaju će to biti kanal koji ćete koristiti. Zato smatram da ćemo u nekim stvarima morati propisati obvezu korištenja digitalne usluge.
Andrijana Prskalo Maček
Činjenica je da su današnja djeca digitalni urođenici, dok su njihovi roditelji digitalni pridošlice kojima treba samopouzdanje u korištenju tehnologije. Sjećam se prvog susreta nastavnika s e-Dnevnikom. Bili su zabrinuti da će nešto ‘pokvariti’, da se njime neće znati koristiti, ali onda smo im ustrajno pojašnjavali kako se radi samo o drugačijem mediju. Danas e-Dnevnik koristi 86 posto škola u Hrvatskoj, iako njegovo uvođenje nije obavezno. To pokazuje kako su škole prepoznale prednosti koje im ovaj sustav donosi. Također, svojim prijedlozima pridonose kontinuiranom unaprjeđenju e-Dnevnika te smo ove godine predstavili novo, redizajnirano sučelje i nove funkcionalnosti. Prije samo 10 godina ako školama nije radio internet, nitko ne bi niti primijetio tri dana. Danas nas korisnici zovu i ako na samo nekoliko minuta izgube vezu s internetom.
Sanja Šimić
Kada je sigurnost u pitanju, nemojmo zaboraviti da je direktivama EU i GDPR-uredbom, koja je na snazi od svibnja, vrlo jasno definiran okvir kako se osobni podaci smiju koristiti. EU je po tome digitalno najsigurnije područje na svijetu, jer se podaci dani za jednu svrhu ne smiju koristiti za drugu. Tako, na primjer, otočanima treba jasno kazati kako podaci koje ima Agencija ne smiju i neće biti korišteni niti za jednu drugu svrhu, osim za zbirne analize unutar Agencije. No, istina je da smo ponekad isključivo orijentirali na tehnološki aspekt, a zanemarujemo onaj sociološki i humanistički.
Jure Sertić
Slažem se da će i obvezno korištenje digitalnih usluga biti u nekim slučajevima potrebno. Na mikroprimjeru naše tvrtka to izgleda ovako: AKD je razvio sustav korporativne kartice, koja je u biznisu ono što je e-osobna iskaznica za građane. Ona ima dva certifikata, identifikacijski i potpisni. E sada, kako motivirati zaposlenike u AKD-u da se ‘digitaliziraju’? Pa jednostavno, od iduće godine zahtjev za godišnji odmor nitko neće moći otvoriti dok formular ne potpiše digitalnim potpisom. Vrlo brzo će ljudi uvidjeti da je to nešto što je stabilno, sigurno i štedi vrijeme.
Andrijana Prskalo Maček
Važno je govoriti i o etičkim pitanjima i podizati razinu svijesti javnosti o kibernetičkoj sigurnosti. Smatramo da građani nemaju razloga imati zadrške oko korištenja naših usluga. Puno je primjera gdje su ljudi skeptični oko toga hoće li prijaviti svoje dijete preko sustava e-novorođenče, a s druge strane na društvenim mrežama objavljuju slike svoje djece. Radi se o složenim socio-kulturnim pitanjima i na promjeni percepcije javnosti treba raditi.