Pravila za startupe

'Moraš znati što radiš, kome rješavaš problem i koliko bi to netko platio'

Ana Burica, rukovoditeljica projekta mobilne aplikacije “Moj A1”
 Damir Krajac / CROPIX

Ana Burica, diplomirana ekonomistica, već četiri godine radi u domaćem telekomu A1. Trenutno je rukovoditeljica projekta mobilne aplikacije “Moj A1”, a malo je poznato da je Burica, zapravo, svoju karijeru započela u startup svijetu. Prije koji sedam godina, s kolegicom Josipom Majić, Burica je razvila medicinskog plišanog medvjedića, “Teddy the Guardian”, s ugrađenim senzorima, koji je bio osmišljen da prati vitalne znakove djece.

Medvjedić je svojevremeno bio uspjeh, a put je Buricu nekako odveo u A1. S domaćom smo inovatoricom popričali o njezinim iskustvima i o tome što, prema njezinom mišljenju, danas najviše nedostaje na domaćoj startup sceni.

Što vam se čini da je danas najveći problem za domaće startupe? Nedovoljno institucionalne podrške, nevoljno pristupa financiranju?

- Danas je startup zajednica, moram reći, puno razvijenija nego što je bila kada sam ja, prije šest i više godina, kretala. Međutim, neki su problemi u pokretanju i realizaciji inicijalne ideje uvijek isti. Gdje dobiti dobar savjet, gdje dobiti neko znanje od ljudi koji imaju iskustvo pokretanja svog startupa. Svi znamo za statistiku da od 100 startupa tek dva uspiju, a ostali ne. No uspjeh je uvijek relativan.

Što je razlog toj sumornoj statistici? Oslanjaju li se tu mladi previše na ideju, a premalo na biznis stranu?

- Sigurno. Puno inovatora precjenjuje svoju ideju. Put do realizacije i održivog biznisa je težak. I ja sam također bila u toj fazi da se slijepo držim svoje ideje, u strahu da me netko ne “prekopira”. To je pogrešno, balans između tržišta i razvoja je ključan. Ljudi se trebaju prvenstveno otvoriti tržištu. Ne smiješ biti zaljubljen u svoj proizvod, moraš znati što radiš, kome rješavaš problem i koliko bi to netko platio. Ideja se jako brzo ispuše. Uz to, nekada te početna ideja dovede do nečega posve trećeg što postane uspješan biznis. Takvih je primjera bilo nebrojeno.

Je li onda bolje da država sustavno podupire startupe, što bi uključivalo vjerojatno i neki monitoring ili da ih se, u američkoj maniri, prepusti tržištu?

Podijeljena sam. Treba postojati potpora društva i fakulteta u nastojanju da mladi ljudi imaju podršku upustiti se u nešto. No to bi trebao biti samo vjetar u leđa. S druge strane, ne bi smjelo biti previše miješanja. Startup borba je borba koju moraš proći ako želiš od toga jednog dana živjeti. Na mojem primjeru, recimo, radim u A1, tvrtki koja ima svoje zakonitosti, ali moje iskustvo iz startup svijeta je nešto neprocjenjivo, nema te diplome koja ti to može omogućiti.

Koliko je podjela korporacija vs startup danas aktualna? Sve velike tehnološke tvrtke se prilagođavaju toj novoj kulturi.

Meni se korporacija dogodila slučajno.Kada gledaš iz perspektive rad u startupu korporacija ti je nešto što nikada ne bi želio, ali danas ću prije izabrati korporaciju jer stanje uma (mindset) koji sam donijela u A1 oni tu cijene i mogu ga razvijati dalje. Naravno, danas u 2020. godini kada svi idemo u smjeru digitalne transformacije, agilnosti, a naglasak je na tržištu i korisniku, nema neke razlike između startupa i korporacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 04:13