Nedostatak gotovinskog novca u Švedskoj tamošnje je kradljivce prisilio na očajnički potez. Naime, suočeni sa sve rjeđim korištenjem gotovine, švedski kriminalci specijalizirani za pljačke morali su izabrati: ili nova struka, ili novi plijen. I tako je i bilo.
Prošle su godine, pokazuju brojke, u Švedskoj izvedene samo dvije pljačke. Osam godina ranije njih 110. Jesu li profesionalni lopovi emigrirali? Ne, samo su promijenili fokus. Gotovinske transakcije danas čine samo dva posto ukupnoga transakcijskog prometa u zemlji. Švedska, koja je 1661. prva u Europi tiskala novac, prva bi mogla postati i bezgotovinsko društvo. Prema predviđanjima bankara, to bi se moglo dogoditi već 2030. godine. Gotovo polovica banaka u Švedskoj ne drži gotovinu, a s bankomata se povlači jedva 2,5 posto nacionalnog BDP-a, što je najniži postotak od razvijenih zemalja.
Lopovi su se stoga morali prebaciti na novi plijen, a to je u opasnost, među ostalima, dovelo sove. Naime, sve je više napada na ugrožene vrste koje se prodaju na crnom tržištu. Broj krađa zaštićenih životinjskih vrsta jako je porastao u posljednjih deset godina. Na dark webu, teško pristupačnom dijelu interneta, velika siva sova, poznatija kao “fantom sa sjevera”, prodaje se za milijun švedskih kruna, odnosno 120 tisuća dolara.
Sove su u Švedskoj postale nova meta kradljivaca
Porasli su i zločini protiv ljudi - napadi, pljačke i prijevare. Prema izračunima Švedskog nacionalnog vijeća za prevenciju zločina, 2016. godine čak je 15,6 posto građana bilo žrtva barem jednog takvog zločina, najviše u deset godina koliko se vode statistike. Elektroničke prijevare, u porastu u cijelom svijetu, naročito rastu u Švedskoj. Posljednjih godina bilo ih je dvostruko više nego prije jednog desetljeća.
Očekivalo se da će prijelaz na digitalnu valutu smanjiti učestalost zločina, no čini se da su se kriminalci, kao i obično, samo prilagodili novim uvjetima. Pljačke švedskih banaka i džeparenje su gotovo stvar prošlosti. Zato cvatu drugi zločini, kao krađa osobnih osjetljivih podataka poput bankovnih lozinki, a novi fenomen je kriptokrađa u kojoj se neopaženo koristi računalo za rudarenje virtualnim valutama.
Neki ističu kako je bilo logično da se svijet kriminala prilagodi, umjesto da se ostavi nepoštenog zanata. Istraživanja su pokazala da se povećava volja za krađom ako postoji trenutak “psihološkog odvajanja” od novca.
Osim toga, poticaj za kradljivce možda je i to što policija muku muči s nedostatkom ljudi zbog sve veće stope zločina i nasilja među bandama u švedskim gradovima.