Kriptovalute funkcioniraju na isti način kao i novac. Njihovu vrijednost određuje ponuda i potražnja, odnosno ljudi koji ih koriste na slobodnom, decentraliziranom tržištu. Jedina je razlika što se novac može fizički spremiti, dok su kriptovalute digitalne.
Iako se nobelovac i profesor sa sveučilišta Yale Robert Shiller složio s tvrdnjom da je bitcoin 'balon', također je dodao da bi taj balon mogao potrajati i do 100 godina, priznajući da je ekonomistima gotovo nemoguće predvidjeti sudbinu kriptovaluta.
Nadalje, na pitanje je li stroža regulacija kriptovaluta potrebna, mnogi kripto entuzijasti ističu da je zbog blockchain tehnologije trgovanje kriptovalutama posve transparentno jer se u njemu bilježe sve transakcije, a taj je sustav praktički nemoguće hakirati. Tako je primjerice američki financijski servis MasterCard odlučio iskoristiti blockchain za svoje platne transakcije. S druge strane, neke su financijske institucije dolaskom digitalnih valuta postale zabrinute za vlastito poslovanje. Prema izjavi Bank of America, klijenti se sada mogu odlučiti na poslovanje s tržišnim sudionicima koji nude riskantne proizvode poput kriptovaluta, a ta se konkurencija može negativno odraziti na njihovu zaradu, piše CNBC.
Što se tiče upozorenja da su kriptovalute sredstvo za financiranje terorizma i pranja novca, kao protuargument se navodi da kriminal postoji neovisno od „kripto-svijeta” te da centralizirane financijske institucije nisu garancija da ilegalnih radnji neće biti. Primjerice, britanska je multinacionalna banka HSBC optužena za pranje novca i 2012. godine bila je prisiljena platiti 1,9 milijardi dolara kazne dok je francuska banka BNP Paribas 2014. godine pod istom optužbom morala platiti 8,9 milijardi dolara.