Svjetsko, a naše

Damir Sabol: 'Cijeli uspjeh Photomatha mogu pripisati našim inženjerima i programerima'

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

8.11.2018. u 7:55

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

8.11.2018. u 7:55

Zagreb, 051015.
Damir Sabol, osnivac startupa koji stoji iza aplikacije Photomath.
Foto: Sandra Simunovic / CROPIX
Sandra Šimunović / Hanza Media

Damir Sabol

Domaća tvrtka Photomath, tvorac najpopularnije svjetske aplikacije za izračun matematičkih zadataka, privukla je investiciju vrijednu šest milijuna dolara, a njihova je aplikacija prešla i okruglu brojku od 100 milijuna korisnika, objavio je u utorak Damir Sabol, osnivač i izvršni direktor tvrtke.

Iza vrijedne financijske injekcije u relativno mali zagrebački ured Photomatha sa 50-ak zaposlenika stoje američki venture capital fondovi Goodwater Capital i Learn Capital. Oba su fonda orijentirana na ulaganja u tehnološki sektor, kaže Sabol, s tim da Learn Capital ulaže isključivo u edukacijske tehnologije, a Goodwater, koji je ujedno i glavni investitor, ulaže u inovativne aplikacije za pametne telefone. Photomath je zasad besplatna aplikacija, a jedini izvor financiranja su im upravo ovakve investicije, tvrdi.

Od početka

- Goodwater nas je pratio od početka, a mi smo htjeli provjeriti razumiju li oni našu viziju jer za nas nije sve u novcu - objasnio je. Njihova je originalna namjera pomoći učenicima. Naime, 67 posto učenika osmog razreda osnovne škole ima poteškoća s matematikom, a jednom kada učenik počne zaostajati s gradivom, to jako teško nadoknađuje - navodi Sabol. Više od 100 milijuna učenika, nastavnika i roditelja prepoznalo je da aplikacija može pomoći u rješavanju tog problema. Prepoznali su to i u fondu Goodwater Capital te navode da su “vrlo uzbuđeni zbog suradnje s Damirom i ekipom”.

- Photomath se istaknuo svojom jedinstvenom kombinacijom nevjerojatne lakoće korištenja, brzog širenja na temelju preporuka korisnika, visoke razine zadovoljstva korisnika i pozitivnog utjecaja na učenje matematike - poručio je Edward Suh, ravnatelj tog venture fonda.

Na pitanje u što će utrošiti 6 milijuna dolara svježeg kapitala, Sabol odgovora “u ljude i podizanje tvrtke na novu razinu”.

- Uskoro planiramo monetizirati aplikaciju tako da moramo proširiti svoj tim nastavnika matematike, stručnjaka za strojno učenje i vrhunskih programera koji na aplikaciji rade - kaže i ističe da posao koji ih čeka ne može pokriti 30 stalnih zaposlenika i 20 studenata koje trenutačno ima na raspolaganju u zagrebačkom uredu. Uz postojeće mogućnosti aplikacije, potrebno je u sustav ubaciti još milijun matematičkih formula, a to je tek početak posla. Inženjeri potom moraju aplikaciju, temeljenu na strojnom učenju, naučiti kako da interpretira formule koje lovi preko kamere na pametnom telefonu.

- Začudili biste se koliko je tehnologija napredovala. Photomath može razumjeti rukom pisane formule bez obzira na to kako su one napisane - naglašava.

Inače, tu su inovativnu tehnologiju prvi put demonstrirali na londonskoj konferenciji “TechCrunch Disrupt Europe” još 2014. godine. Tada je Photomath bio samo projekt Sabolove prve tvrtke MicroBlink. Eksploziju popularnosti koja je uslijedila nitko nije očekivao, priznaje. Priželjkivali su oko stotinu tisuća preuzimanja, a u prva dva mjeseca ostvarili su golemih dva milijuna. Od toga 80 tisuća bilo je domaćih korisnika. Zaključili su već tada, kaže, da će njihovo ciljano tržište biti SAD. Stoga su Photomath odvojili od MicroBlinka, počeli zasebnu tvrtku i odmah otvorili ured u kalifornijskom gradiću San Mateu.

Ured u SAD-u

- Da nismo otvorili ured u SAD-u, pitanje je bismo li došli do današnje investicije - kaže. U SAD-u, uz dobar proizvod, tvrtka mora biti i marketinški dobro postavljena. Nažalost, tvrdi Sabol, kod nas je stručnjake za digitalni marketing i specijaliste za tzv. mobile growth teško naći pa su se morali osloniti na inozemne. Jednostavno, to se ne uči na našim fakultetima. S druge strane, inženjera im ne manjka.

- Cijeli uspjeh Photomatha mogu pripisati našim inženjerima i programerima. Da nije njih, ne bi bilo niti proizvoda - priznaje. Muči ga, međutim, visoko opterećenja plaća jer zbog visokih davanja ne može adekvatno platiti svoje zaposlenike. Također, problem je i ako želi zaposleniku ponuditi udio u vlasništvu. Pristane li zaposlenik na udio u tvrtki, morat će na to platiti porez veći i od vrijednosti samog udjela - ističe apsurd Sabol.

- U Hrvatskoj se svi ponašaju kao da ljudi ne odlaze, da nas nitko ne napušta - zaključio je.