Svemirski tim

'Da biste bili uključeni u svemirski program, ne morate raditi rakete kao SpaceX ili NASA'

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

8.9.2018. u 15:40

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

8.9.2018. u 15:40

Zagreb, 280818.
Studio Hanza. Posada jedrilice Novac.hr na regati europske svemirske industrije.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Posada jedrilice Novac.hr: Bojan Jerbić, Mile Ivanda, Hrvoje Zorc, Bogomir Hren, Tomislav Grubeša i Slobodan Bosanac

Iako se mnogima hrvatska svemirska industrija čini kao nepostojeća, to baš i nije tako, a pojedini domaći znanstvenici, tehnolozi i poduzetnici pokazuju velik potencijal, tvrdi Slobodan Bosanac, hrvatski astrofizičar, bivši predsjednik Hrvatskog astronomskog društva i jedan od osnivača Adriatic Aerospace Associationa (A3), udruge koja se bavi poticanjem istraživanja i razvoja domaćeg svemirskog sektora.

Jedan takav svijetli primjer je i domaća tvrtka Geolux. Od 2008. bavi se proizvodnjom radarskih senzora, a vrlo je brzo pronašla svoju nišu, u kojoj se uspješno nadmeće s velikim tehnološkim kompanijama poput Thalesa i Lockheed Martina. Primjerice, njihov radarski mjerač protoka vode i Kinezi su priznali kao najprecizniji, a osim u Kinu, izvoze ga i u Izrael. Takva tehnologija, međutim, ne mora svoju primjenu imati samo na Zemlji, kaže suosnivač Geoluxa Tomislav Grubeša.

Potencijal

- Svemirski program često se u javnosti doživljava ponešto krivo i svi odmah misle da su to samo ogromne rakete kao SpaceX ili NASA-ina čudovišta koja nose teret i ljude u svemir. Međutim, da biste bili uključeni u svemirski program, ne morate raditi rakete ili satelite jer, realno, za takvo što, naravno, kod nas nema ni 1 posto potrebnih resursa i potencijala. No, dijelove i podsustave za takve projekte može se raditi i u Hrvatskoj - objasnio je Grubeša.

Dakle, ono što možemo jest sudjelovati u proizvodnji dijelova koje te rakete trebaju - kabela, vijaka, preciznih dijelova aluminija, elektronike i softvera. Na pitanje kako dobiti na prepoznatljivosti i ući u sektor čija se vrijednost procjenjuje iznad 250 milijardi dolara, Grubeša kaže da treba krenuti s malim projektima.

Dohvatljivi troškovi

- Prema mojem mišljenju, trenutno je idealno krenuti s CubeSat projektima. CubeSat su mali sateliti koji su znatno jednostavniji. Troškovi razvoja i lansiranja dohvatljivi su malim tvrtkama, čak i hobistima, a omogućavaju dobru referencu. Trenutno se u svijetu godišnje lansira više od stotinu malih satelita CubeSat, a iskreno se nadamo da će uskoro prvi biti lansiran i u Hrvatskoj - priča Grubeša, osvrćući se na domaći projekt Perun, prvi hrvatski cube satelit koji bi trebao biti lansiran u orbitu iduće godine, pod palicom udruge Adriatic Aerospace Association.

Željenoj pozornosti svakako bi mogao pridonijeti i nadolazeći Ariane’s Cup. Poslovna regata na Jadranu okupit će gotovo tisuću ljudi iz europske svemirske industrije, uključujući i tvrtke poput Airbusa, Daimlera i Inmarsata. Svoje će predstavnike, dakako, imati i domaći znanstvenici i tehnolozi sa svemirskim aspiracijama. Udruga Adriatic Aerospace Association, uz pomoć Jutarnjeg lista i portala Novac.hr, okupila je tim znanstvenika i poduzetnika koji će svoje ideje, u opuštenoj atmosferi jadranske plovidbe, razmjenjivati s europskim “svemircima”.

Prvi korak

Poticaj hrvatskoj svemirskoj industriji može donijeti i pridruživanje Europskoj svemirskoj agenciji (ESA), udruženju koje okuplja 22 europske članice. U veljači je učinjen prvi korak - hrvatska je Vlada potpisala sporazum o suradnji s ESA-om. Kad postanemo punopravna članica, na raspolaganju ćemo za svoje svemirske projekte imati dio budžeta ESA-e. U prošloj godini on je iznosio 5,7 milijardi eura.

- Hrvatska je danas daleko i uvjerljivo najslabije razvijena članica EU po pitanju visokih tehnologija i u aeronautičkim i u aerospace tehnologijama, a to su tehnologije koje će u sljedećih pet do deset godina sigurno otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta u EU. Ako Hrvatska želi u tome participirati, država će morati nešto poduzeti u vezi s tim - ističe Grubeša.

Pridruživanje ESA-i podrazumijeva i da Hrvatska sa svojim novcem sudjeluje u proračunu ESA-e. Prema informacijama iz ostalih zemalja, radi se o nekoliko milijuna eura, koliko bi država članica trebala godišnje uplaćivati, a to je ohrabrilo i neke kritičare, čiji je najčešći argument da nikakve osobite koristi nećemo imati, a plaćat ćemo skupu “članarinu”. Grubeša se s time ne slaže.

Inače, na Ariane’s Cup sa svojom jedrilicom dolazi i posada kompanije Amphinicy Technologies. Riječ je o jednoj od najozbiljnijih predstavnica hrvatske svemirske industrije koja je, s uredima u Hrvatskoj i Luksemburgu, jedna od vodećih svjetskih kompanija u ovom području.