Claus Kjeldsen izvršni je direktor Kopenhaškog instituta za proučavanje budućnosti, neovisne neprofitne organizacije koja svojim klijentima, redom velikim kompanijama poput Ikee, New Balancea i Švicarske banke, nastoji olakšati donošenje poslovnih odluka u sadašnjosti na temelju njihove analize budućnosti.
Osim multinacionalki, njihove ekspertize koristi i javni sektor pa se na raznolikoj listi klijenata našao i ured premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kombiniraju tehnološke s društvenim, bihevioralnim i politološkim znanostima, a cilj je budućnost predstaviti dovoljno uvjerljivo da klijenti na temelju njihove analize mogu donijeti konkretne poslovne odluke.
Čime se Institut točno bavi i kako to može pomoći kompanijama u poslovnom svijetu?
- Tradicionalne poslovne strategije temelje se samo na slici sadašnjosti, ali ako strateško planiranje povežete sa studijama budućnosti, možete dobiti znatno precizniju sliku o kretanjima na tržištu. Iako su često trome, velike kompanije danas moraju biti agilne, razumjeti dinamiku tržišta i biti spremne na više različitih scenarija. U tome vam pomažu studiji budućnosti.
Što to znači u praksi?
- Naša je prednost što svemu pristupamo multidisciplinarno. Recimo, ako bi nas zanimao samo stupanj tehnološke razvijenosti kompanije, tada bi Uber bio ‘pametniji’ i uspješniji od bilo koje tradicionalne taksi kompanije. Međutim, kada situaciju sagledamo iz različitih kuteva, vidimo da je stvar puno kompleksnija. Da, Uber ima bolju tehnologiju, ali taksi kompanije diljem Europe su puno bolje sindikalno udružene i imaju bolje odnose s političarima pa su zapravo one pobijedile u ‘prvoj rundi’. Ako se usmjerite samo na tehnološki razvoj, vi ste loš futurist.
Danas se sve češće govori o digitalnoj ekonomiji, izazovima i mogućnostima koje ona donosi. Svjedočimo li već kompletnoj promjeni ekonomske paradigme?
- Rekao bih da se ta promjena već događa. Samo u posljednjem desetljeću svjedočili smo dramatičnim promjenama u sektoru komunikacija, a tu su i velike promjene poslovnih modela koji su sve više okrenuti prema digitalizaciji. Međutim, činjenica da tehnološki razvoj eksponencijalno raste ne znači da će se promjene u društvu odvijati istim tempom. Tehnologija je možda ‘eksponencijalna’, ali ljudski um nije. Recimo, laptop koji sada koristim je otprilike 200 puta brži od onoga na kojem sam radio prije desetak godina, ali ja nisam zbog toga 200 puta produktivniji.
No, ipak svjedočimo mnogim promjenama u društvu koje dolaze s tehnološkim razvojem. Kako se onda ljudi i društvo mijenjaju?
- Jedino kako se ljudi mijenjaju u odnosu na tehnologiju jest u načinu na koji doživljavaju i interpretiraju tehnološki razvoj i nove mogućnosti koje im donosi. Najvažnija stvar u tehnološkom razvoju nije što tehnologija omogućava, nego kako ljudi na nju reagiraju i kako ona utječe na mijenjanje poslovnih modela, pa čak i političkih uređenja.
O svemu tome detaljnije ćete govoriti i na Digital Industry Cupu sredinom listopada u Trogiru. Što očekujete od tog događanja koje će okupiti lidere globalne digitalne industrije?
- Jako se veselim susretu s poduzetnicima i vodećim ljudima kompanija koji predvode inovacije u digitalnoj industriji. Vjerujem da će to biti odlična prilika za razmjenu ideja, sklapanje poznanstava, ali i osmišljavanje rješenja koja bi u konačnici mogla dovesti ne samo do boljih poslovnih rezultata, nego i do boljeg društva.
Još nemamo rješenje za društvenu polarizaciju
Kada govorimo o novim tehnološkim rješenjima, riječ je o cijelom nizu: blockchain, BigData, umjetna inteligencija, 5G mreža... Možemo li jednu od njih izdvojiti kao najperspektivniju?
- Mislim da je korisnije gledati što nam kombinacija svih novih tehnologija zajedno s razvojem drugih znanstvenih disciplina može donijeti. Izdvojio bih otkrića u personaliziranoj medicini i genetici te njihovu implementaciju u osobne digitalne uređaje. Evo, baš je prije nekoliko dana Apple predstavio ručni sat koji u sebi ima mogućnost provođenja elektrokardiograma (EKG). Inače za tu pretragu odlazite liječniku, a sada je za vas 24 sata dnevno može obavljati vaš sat.
Ipak, samo si rijetki pojedinci danas mogu priuštiti takav sat. Možemo li tehnologiju učiniti dostupnom svima?
- Da, to je jedno od najozbiljnijih pitanja s kojima se države diljem svijeta suočavaju. Nijedna od zapadnih zemalja, koje prednjače s tehnološkim razvojem, još nije pronašla rješenje za društvenu polarizaciju. Važno je razumjeti da o tehnologiji ne možemo govoriti izolirano od društvenog i političkog konteksta u kojem je razvijamo i upotrebljavamo.