Loši signali

Zašto je danas skuplje zadužiti se na dvije nego na deset godina?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.8.2019. u 11:06

AUTOR:

OBJAVLJENO:

17.8.2019. u 11:06

Split, 241012.
Banka.
Detalji rada zaposlenica Splitske banke.
Foto: Duje Klaric / CROPIX
Duje Klaric / CROPIX

Ilustracija

Jučerašnji 3-postotni pad američkog dioničkog tržišta podgrijao je sve jači strah od moguće nove recesije globalnog karaktera. Sam pad cijena dionica došao je nakon razočaravajućih, ali ipak očekivanih podataka o ekonomskoj izvedbi Kine i Njemačke, a dionička tržišta su već dulje vrijeme u visokom stanju napetosti te burno reagiraju na vijesti koje nemaju direktne veze s fundamentalnim pokazateljima pojedinih dionica ili očekivanjima investitora od pojedinih dionica baziranih na projekciji poslovne izvedbe.

Razlog nervoze jest činjenica da su svi bolje educirani sudionici tržišnih aktivnosti svjesni kako je prema više pokazatelja globalna ekonomska situacija doista izvanredna.

Neobično je da se američka ekonomija još uvijek nalazi u najduljoj fazi ekspanzije u povijesti. Nakon duge ekspanzije uvijek slijedi pad. Taj rast kao i bujanje dioničkih tržišta, jasno je pretežitom broju sudionika, vezan je pak uz izrazito poticajnu eksperimentalnu politiku centralne banke kojom je gašen požar financijske krize 2008., ali se pretvorila u instrument održanja postojećih odnosa u ekonomiji koji najviše pogoduju onim najbogatijima, pa tako, naravno, i dioničarima. Ta eksperimentalna monetarna politika prepoznatljiva je po quantitative easingu (program otkupa vrijednosnica) te niskim pa čak i negativnim kamatnim stopama koje penaliziraju štediše. Gorljivi pobornik takve monetarne politike američki je predsjednik Donald Trump koji žestoka napada američke Federalne rezerve kako bi krenule s novim agresivnim rezanjem kamatnih stopa.

Napuhan balon

Problem s novim rezanjem kamatnih stopa leži, između ostalog, u činjenici da je kroz niske i negativne kamate napuhan balon loših korporativnih obveznica kompanija koje u uvjetima s višim kamatama ne bi preživjele. Događa se fenomen zombifikacije ekonomije.

Ako loše kompanije i nekredibilne države uživaju u niskim kamatama, onda je jasno da ih dobre kompanije ili solidne države uopće ne žele plaćati. Trenutačno se tako čak 15 tisuća milijardi dolara obveznica trži uz negativne prinose, a što znači da ulagači svjesno na njima gube novac. Čak i mainstream poslovni mediji počeli su upotrebljavati izraze poput “crna rupa” kako bi opisali nestajanje novca enormnim ulaganjima u obveznice s negativnim prinosima.

Zbog ekstravagantne akomodirajuće politike koja je omogućila političarima da ne riskiraju karijere provodeći ozbiljne, ali nepopularne reforme došlo je do ozbiljnih poremećaja na tržištima kakvi nisu viđeni nikad ranije, osim prije izbijanja velikih ekonomskih kriza ili barem blagih recesija. Stručni ekonomski pojam “izvrnute krivulje prinosa” postao je javna poštapalica. Stanje na financijskom tržištu normalno je kad vrijednosnice s duljom ročnošću investitorima daju više prinose nego one s kraćom ročnošću. Logika je lako shvatljiva: investitorima je teže procijeniti kakvi ih sve rizici čekaju kad kupuju 10-godišnju obveznicu u odnosu na 2-godišnju obveznicu. Tko zna što će biti za 10 godina, a za dvije godine barem nekako mogu naslutiti što bi se moglo dogoditi.

I Britanci ispod

No, s obzirom na to da je neobična monetarna politika stvorila neobičnu ekonomsku situaciju, već neko vrijeme tromjesečna izdanja američkog Treasuryja (pandan našem Ministarstvu financija) nose više prinose nego američka 10-godišnja obveznica, pa su čak i vrlo površni poznavatelji biznisa naučili što u ekonomskoj znanosti znači pojam “izvrnute krivulje prinosa” - to je upravo, ponovimo, situacija kad su kamate na kratkoročniji dug više nego na dugoročni.

Važno je znati: u suvremenoj ekonomskoj historiji sve situacije “izvrtanja krivulje prinosa” sa sobom su donosile ekonomske krize pa su proglašene jednim od najboljih znakova moguće recesije. Izvrtanje krivulje prinosa do zadnjih se godina u ekonomiji gledalo kao na prelazak crne mačke preko ceste. Nakon što se krivulja prinosa izvrnula, a ništa se nije dogodilo, pojedini analitičari počeli su spekulirati o “novom normalnom”; o drugačijim uvjetima poslovanja kojima temeljne preduvjete stvara politika negativnih kamata. Ipak, većina ozbiljnih investitora postala je vrlo nervozna sada kad su i prinosi na američke i britanske 10-godišnje obveznice pali ispod ostalih kratkoročnijih instrumenta; krivulja prinosa dodatno se iskrenula.

Može se zaključiti kako većina investitora na tržištu procjenjuje da bi recesija, koju će možebitno inicirati zahuktali rat Sjedinjenih Država s Kinom, mogla potrajati i nekoliko godina. Zašto bi inače 2-godišnja ili 5-godišnja obveznica bila skuplja tj. rizičnija od 10-godišnje?

O izvrnutoj krivulji prinosa u svom je jučerašnjem twittu pisao i američki predsjednik Trump. Istaknuo ju je velikim tiskanim slovima te iznova bijesno napao Federalne rezerve jer nisu agresivno počele spuštati kamate. A “… mogli smo kupiti velike nagrade & dobiti”, poručio je Trump, zaboravivši pritom da je osobno otvorio tarifni sukob s Kinom koji bi mogao inicirati recesiju te da je zapravo upravo politika niskih kamata i quantitative easinga dovela do trajno izvrnute krivulje prinosa.

Uznemirena tržišta

Nakon što je nedavno Kina srušila svoju valutu ispod simbolične granice od 7 renminbija za dolar, predsjednik Trump reagirao je poprilično panično te je počeo poručivati da ipak želi dogovor s Kinezima. Valja znati da su Kinezi najveći pojedinačni vlasnici američkog državnog duga.

Zanimljivo je da se nakon jučerašnjeg smirivanja uspaničenog dioničkog tržišta javila Kina s porukom da će prirediti odmazdu za carinske tarife koje je ranije najavio predsjednik Trump. Sve češće čuju se procjene da će Kina penalizirati Trumpa u izbornoj godini.

Ne treba zaboraviti niti činjenicu da su tržišta uznemirena tzv. pozitivnim output gapom. Taj pozitivni output gap zapravo je razlika između stvarnog i potencijalnog ekonomskog outputa. Iako to zvuči kao pozitivna vijest, ekonomska povijest pokazala je da nakon rasta stvarnog BDP-a iznad razine potencijalnog BDP-a slijedi recesija. Na nju se, doduše, može pričekati i godinama. Baš kao i nakon izvrtanja krivulje prinosa.