Znate li kako se zaštititi?

Zagrepčanka dobila dva naloga za ovrhu, nije niti znala da je potpisala ugovore...

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.3.2019. u 17:29

AUTOR:

OBJAVLJENO:

6.3.2019. u 17:29

Split, 121012.
Ovih dana na adresu gradana Splita poceli su stizati racuni Elektrodalmacije sa vecim odnosno skupljim racunima za struju.
Foto: Josko Ponos / CROPIX
Joško Ponos / Hanza Media

Ilustracija

“Sve za novi mobitel”, pa u skladu s tom premisom, u Hrvatskoj lani bilježimo i sljedeći slučaj.

Jednoj 78-godišnjakinji iz Zagreba (podaci poznati redakciji) skoro je pozlilo kad je u poštanskom sandučiću pronašla čak dva naloga za ovrhu zbog neplaćenih računa, i to pri čak dva teleoperatera.

Niti jedan od ta dva, naravno, nije bio onaj koji koristi, a ovrhe su sve skupa iznosile više od 14 tisuća kuna, točnije jedna 7900, a druga 6400 kuna.

Nikad ih nije koristila

Gospođa iz priče, ispostavilo se, kod jednog je operatera potpisala pretplatnički ugovor te na korištenje dobila telefon, a kod drugog tablet, iako uređaje u svojim rukama nikad nije držala, niti su joj trebali s obzirom na to da ih zbog vremešnosti nije baš sklona koristiti.

A niti je doista potpisala ugovor, jer je po sudskoj presudi zaključeno da je bila žrtva krađe identiteta prilikom koje se netko, zasad nepoznati počinitelj, domogao njezinih osobnih podataka te uz pomoć samo malo vještine na račun umirovljenice postao bogatiji za vrijedne uređaje.

Prema podacima Agencije za zaštitu osobnih podataka, samo u posljednje dvije godine ovom je tijelu pritužbu zbog sklapanja pretplatničkog ugovora kroz krađu osobnih podataka predalo 72 korisnika, a 2017. godine podaci su se prvi put počeli voditi i pri HAKOM-u, što sve govori u prilog tome da je riječ o prilično čestoj vrsti kaznenog djela.

Najvažnija prijava

Jednom kad se s njome susretne, udruge za zaštitu potrošača oštećenog će korisnika uputiti da prijavu pod hitno preda na dva tijela – Agenciju za zaštitu osobnih podataka, ali i policiji, kako bi po kratkom postupku pokrenula prijavu zbog kaznenog djela protiv nepoznatog počinitelja.

Ipak, prijava prvom tijelu za korisnika je vjerojatno najvažnija, posebno zato što će upravo Agencija biti prvo tijelo koje će korisniku, pokaže li se da je doista bio žrtva ovog teškog nedjela, pomoći u obustavi naplate računa, kao i raskidanju nelegalno sklopljenog ugovora.

“U ovakvim slučajevima te u slučajevima utvrđenja nepravilnosti obrade osobnih podataka agencija donosi rješenje kojim zabranjuje njihovu daljnju obradu, a operateru zabranjuje daljnje raspolaganje istim osobnim podacima u svrhu naplate potraživanja. U većini slučajeva, teleoperateri otpišu sporna potraživanja i odustanu od daljnjih procesa naplate, a ako to ne učine, od mjeseca svibnja 2018. godine na temelju odredba Opće uredbe o zaštiti podataka, postoji mogućnost izricanja novčane kazne od strane Agencije u iznosu do dva odnosno četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini ako je riječ o poduzetniku”, stoji u pojašnjenju Agencije.

Teške posljedice

Prema podacima koje prikuplja Udruga Potrošač, počinitelji ovakve vrste kaznenih djela obično vrlo dobro targetiraju svoje žrtve, posebno tražeći ranjive skupine poput starijih osoba, djece ili pak osoba s posebnim potrebama, a nerijetko je slučaj i da žrtva sama pristane sudjelovati u ovakvoj vrsti prevare, ne sluteći da će cijela priča na koncu za nju završiti s teškim financijskim posljedicama.

“Naprimjer, počinitelji nagovore neku osobu da pristane na svoje ime, u zamjenu za neku svotu novca, omogućiti počinitelju da sklopi pretplatnički ugovor, uvjeravajući ga pritom da će operateru dati neku lažnu adresu te da mu mjesečni računi nikad niti neće stići. To se naravno često izjalovi pa osoba koja je pristala sudjelovati u ovako nečemu na kraju dobije izdašan ugovor iz kojeg će se vrlo teško izvući”, kažu u Potrošaču.

U većini slučajeva, ispada iz odgovora Agencije za osobne podatke, krivnja zbog sklapanja pretplatničkog ugovora na tuđe osobne podatke događa se zato što teleoperateri na poduzimaju sve potrebne mjere zaštite nužne za utvrđenje identiteta korisnika, a nadzor koji su proveli nad brojnim pružateljima usluga pokazao je da su česti primjeri sklapanja pretplatničkih ugovora na temelju nepotpunih ili netočnih podataka, netočnih podataka o adresi prebivališta ili adresi dostave uređaja, a često budu otkriveni i posve pogrešni podaci o datumima rođenja korisnika, kao i korištenje krivotvorenih osobnih iskaznica.

“Dostava na adresu korisnika i prikupljanje suglasnosti”

Kako preporučuju iz HAKOM-a, po otkrivanju da im je netko krivotvorio podatke te tako sklopio pretplatnički ugovor, korisnici se bez daljnjega trebaju obratiti na tri adrese: prvo Agenciji za zaštitu osobnih podataka, potom policiji te na kraju pismeni prigovor predati i operateru kod kojeg je ugovor sklopljen.

Budući da se dobar dio ovakvih kaznenih djela događa kod sklapanja ugovora na daljinu, iz ovog regulatornog tijela poručuju kako su u svrhu sprečavanja pojave krađe identiteta u telekomunikacijskom sektoru operaterima nametnuli obvezu da uređaje dostavljaju isključivo na adrese korisnika. Nije na odmet niti spomenuti da je izmjenama Zakona o zaštiti potrošača operaterima od kolovoza ove godine nametnuto da kod sklapanja ugovora na daljinu, od korisnika obavezno moraju dobiti neku vrstu potvrde da su suglasni s ugovorom, što bi također trebalo pružiti dodatnu zaštitu.

 

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na [email protected]