Poslodavci kalkuliraju

Velika potražnja za građevinarima, a plaće im pale 5 posto: 'To je opći nered!'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.6.2019. u 8:28

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

19.6.2019. u 8:28

, Image: 326789132, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Caia Image
Profimedia, Caia Image

Ilustracija

Iako su najave poslodavaca upućivale na drugačiji zaključak, u Hrvatskoj je usporio rast troškova rada: u prva tri mjeseca ove godine prosječna plaća radnika po satu bila je 4,2% veća nego u istom razdoblju lani. U posljednjem kvartalu lani, pokazuju podaci Eurostata, nominalno plaćen sat rada bio je 5,4% skuplji, a rekordni rast od 8% dosegnut je u drugom tromjesečju 2018., prije turističke sezone.

Gledano po sektorima, zanimljiva je činjenica da su plaće u građevinarstvu, sektoru koji se počeo zamjetnije oporavljati, pale za 4,8 posto. Lani su, pak, ubrzano rasle, tako da su u drugom kvartalu skočile za čak 16,6 posto. Iako je prerano govoriti o razlozima takvog trenda, Zrinka Živković Mijatović, analitičarka Raiffeisen banke, pretpostavlja da bi to mogao biti uvoz radne snage iz zemalja u kojima su plaće niže. S tim se slaže i Mirko Habijanec, predsjednik granske udruge građevinara u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koji posebno ukazuje na problem nepoštovanja kolektivnoga granskog ugovora.

Novac na crno

- To je opći nered. Mnogi poslodavci, domaći i strani, ne poštuju kolektivni ugovor, nego isplaćuju minimalnu plaću, a onda, kroz razne modele, radnicima daju novac na crno - kaže Habijanec. U građevinarstvu je trenutačno oko 78.000 zaposlenih, a Habijanec računa da je od toga 25.000 do 30.000 stranih radnika. Da pojedine građevinske tvrtke kalkuliraju sa smanjenjem troškova, pokazuje i podatak da je nominalna plaća smanjena 4,1 posto, ali ostali troškovi, kao što su doprinosi na plaću, pali su za čak 8,4 posto.

 

U slučaju ostalih sektora, industrije i usluga, ukupni trošak rada povećan je 5,8 i 5,1 posto, uglavnom u skladu s očekivanjima. Iako je nastavak pritiska na povećanje plaća očekivan, prilično je izgledno i to da će poslodavci, unatoč nedostatku radne snage, biti vrlo oprezni.

Živković-Matijević podsjeća na to da hrvatska ekonomija raste po stopi od gotovo 4% tek jedan kvartal, dok usporedive zemlje već godinama imaju ubrzan rast. To ujedno objašnjava zašto plaće u usporedivim zemljama nastavljaju rasti znatno brže od plaća u Hrvatskoj.

Žele pomoć

Premda sami nisu spremni za veće povećanje plaća, hrvatski poslodavci ne dvoje da je to nužno ako se želi zadržati radnu snagu. Međutim, pomoć u tome očekuju od države u obliku daljnjeg smanjenja poreza i neporeznih davanja. Čelnici HUP-a i pojedini ekonomisti učestalo ističu da su poslodavci iscrpili svoje rezerve te da ubrzan rast plaća zadnjih godina istiskuje nužne investicije. Ipak, Finini podaci o njihovu poslovanju lani daju naslutiti da im troškovi za plaće (4,1 posto prema 2017. godini) ipak nisu rasli koliko se očekivalo

Jednak pristup svim državnim i javnim službenicima

Nakon što su sindikati u školstvu najavili štrajk ako se ne povećaju plaće prosvjetnih radnika, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da pozitivni gospodarski pokazatelji otvaraju mogućnost za pregovore o plaćama, izrazio spremnost za razgovor i poručio da zagovara jednak pristup prema svim državnim i javnim službenicima te da ne želi izdvojiti nijedan segment.

- Razgovarat ćemo sa sindikatima u školstvu, ali i ostalima, jer zagovaramo horizontalan pristup. Koliko danas možemo govoriti o prosvjetnim radnicima jednako toliko trebamo govoriti i o policajcima, carinskim službenicima, djelatnicima u kulturi i drugim državnim i javnim službenicima. To su teme o kojima ćemo sjesti i razgovarati. Imamo pozitivne gospodarske pokazatelje, dobru situaciju u proračunu. No, mislim da ne treba izdvajati niti jedan segment, nego sagledati cjelovitu sliku - rekao je Marić novinarima. (Željka Godeč)