Apsurdima gradske birokracije nikad kraja. O najnovijem nas je izvijestio čitatelj (podaci poznati redakciji) koji se dugi niz godina bavi ugostiteljstvom, a u najam je htio uzeti javnu površinu u užem centru Splita, piše Slobodna Dalmacija.
Bio je, međutim, prisiljen odustati zbog zapreke koju su mu postavili nadležni u Banovini. Ugostitelju su, naime, rekli da štekat ne može dobiti u najam sve dok se ne riješi dug bivšeg zakupca javne površine, te da ga, ako želi, i on sam može podmiriti?!
- Nisam mogao vjerovati u to što čujem! Meni su, kao potencijalnom zakupcu uvjetovali da platim dug svog prethodnika s kojim nisam povezan ni na koji način ili ništa od cijelog posla! Inače, bivši je najmoprimac ostao dužan Gradu 120 tisuća kuna za komunalnu naknadu i ostala davanja koja nije podmirivao u razdoblju od tri godine.
Pitao sam u Banovini kako oni uopće misle da bih ja mogao knjižiti takav izdatak, čak i kad bih se na to odlučio. Za prebaciti 10 kuna s jedne banke na drugu trebaš potpisivati nekakvu izjavu da bi sve bilo legalno... Pitao sam ih kako se uopće takva transakcija može proknjižiti, na što su mi rekli da to njih nije briga, da mi i rođak iz Australije može uplatiti ta sredstva - u čudu nam govori čitatelj i navodi da su mu u gradskoj upravi rekli da je ovakva politika gospodarenja resursima rezultat odluke poteštata Andre Krstulovića Opare.
U Banovini opovrgavaju njegove navode i tvrde da novom zakupniku nikad nisu stavljali na teret dugovanje prethodnog. Potvrđuju, međutim, da se površine ne daju u zakup novim korisnicima sve dok se ne riješi prethodno pitanje potraživanja.
Drugim riječima, štekati stoje prazni, a lokalna blagajna ne ubire novac od najamnine samo zato što se ne uspijeva naplatiti od bivšeg zakupca!
- Ovo pravilo nije propisao gradonačelnik već su stručne službe Grada radi zaštite proračuna i javnih površina zauzele ovakav stav, budući da su u svom radu praćenjem stanja uvidjele da korisnici često ostavljaju dugovanja i u većini slučajeva su to isti korisnici s novootvorenim tvrtkama. Uz to, većina ovršnih sudskih postupaka koje Grad Split pokreće završava s nemogućnošću naplate duga - čest je slučaj gašenja tvrtki, stečajnih postupaka i slično.
Grad niti jednim aktom nema obvezu davanja u zakup javnih površina za štekate, pravo i procjena je na našim stručnim službama da za neku površinu odobre ili ne odobre korištenje uz ispunjavanje propisanih uvjeta. Točnije, ne postoji obvezujući propis davanja u zakup površine za štekate, već samo mogućnost davanja javne površine uz uvjete i način koje Grad daje korisniku. Rješavanje pitanja duga prethodnog zakupca, bilo sudskim ovršnim postupcima ili naplatom otvara mogućnost ponovnog davanja u zakup - navodi se u pojašnjenju koje nam je stiglo iz Banovine, a potpisuje ga Kristina Čuvalo, voditeljica Odsjeka za protokol, promidžbu i međunarodnu suradnju.
U udruzi "Splitski potrošač" smatraju da bi prebacivanje duga s prethodnog na novog zakupca bilo potpuno nezakonito.
- Praksa koju Grad očito primjenjuje, tražeći da budući najmoprimac plati dugove prethodnog koji su ostali nenaplaćeni prije svega zbog nepravovremeno poduzetih mjera od strane Grada, poput raskida ugovora i dizanja štekata, dosad je neviđena. Sasvim je sigurno da dugovanje za javne površine ne može biti prenosivo na novog zakupca, budući da dug nije teret same nekretnine nego ranijeg zakupca - objašnjava za Slobodnu Dalmaciju Iskra Maras, pravna savjetnica u "Splitskom potrošaču".