Iako je većina poduzetnika trenutačno najviše zainteresirana za moratorij i reprogram postojećih obveza, očekuje se da će u većoj mjeri tražiti i kredite za likvidnost te obrtna sredstva. Što im se u ovom trenutku nudi?
HBOR i poslovne banke postigli su dogovor o kreditima do tri godine, pri čemu će dijeliti rizik tako da će svaka strana odobravati polovicu iznosa. Pritom će na dio koji odobrava državna banka poduzetnik u prvoj godini plaćati kamatnu stopu od nula posto, a u drugoj i trećoj godini dva posto. No, u te dvije godine, navode u HBOR-u, moguće je da kamatna stopa bude i umanjena jer ona ovisi “o propisima o dodjeli državnih potpora”.
Javiti se bankama
Za dobivanje ovog kredita poduzetnici se trebaju javiti jednoj od deset banaka s kojima HBOR surađuje. Kakvi će biti njihovi uvjeti nije poznato, a banke zasad tek ističu da je svaki klijent zasebna priča.
Trogodišnji kredit moći će tražiti poduzetnici koji trpe posljedice zbog pandemije koronavirusa za “financiranje tekućeg poslovanja i podmirenje kratkoročnih obveza”.
Jednostavnije i brže dobivanje novih kredita za likvidnost trebale bi omogućiti garancije HBOR-a koje će služiti kao kolateral. Tko na njih može računati i koliko iznose? Kako pojašnjavaju u toj državnoj banci, portfeljno osiguranje, kao jamstvo do 50 posto ukupnog iznosa odobrenog kredita, moći će koristiti svi poduzetnici iz svih sektora, uključujući i turistički, “koji su ostvarili 20 posto prihoda od izvoza u prethodnoj poslovnoj godini”. Ove pogodnosti, dodaju, uskoro bi mogli koristiti i posredni izvoznici ili njihovi dobavljači, poduzetnici registrirani u Hrvatskoj “koji su u poslovnim prihodima prethodne financijske godine ostvarili minimalno 40 posto prihoda od prodaje izvoznicima, sukladno posljednjim službenim godišnjim financijskim izvještajima društva”. Kako europska pravila nalažu da izvozni poslovi ne smiju imati instrument potpore, s EK dogovarala se izmjena te uredbe.
- S Europskom komisijom pregovaralo se o toj Uredbi, a jučer je konačno i potvrđena hrvatska garancijska shema s kreditnim potencijalom od šest milijardi kuna- kažu u HBOR-u. Podsjetili su i da poduzetnici mogu i dalje koristiti programe izvozno-kreditnog osiguranja HBOR-a za odobrenje pojedinačne police osiguranja.
Kolateral
Oni koji se uklapaju u HBOR-ov garancijski fond namijenjen izvozu moći će dobiti jamstvo kojom se pokriva 50 posto iznosa kredita za likvidnost i to će biti jedan kolateral, a za ostatak će morati imati neki drugi instrument osiguranja.
Gotovo sve zemlje osmislile su garancijske sheme za kreditiranje poduzetnika, a u onima koje su fiskalno najizdašnije, poput Njemačke, država gotovo u cijelosti pokriva rizik.
U Hrvatskoj je najambiciozniji HAMAG-ov program jamstava unutar programa ESIF mikro zajmovi. Maksimalna stopa jamstava povećana je sa 65 na 80 posto glavnice kredita.
Njemačka bi mogla povećati fond na 300 milijardi eura
Slovenija je najavila da će poduzećima u teškoćama izdati 200 milijuna eura vrijedne garancije, Italija je pojačala svoje mjere pa posljednji paket uključuje pet milijardi eura jamstava za bankovne kredite, a najizdašnija pomoć osigurana je njemačkim poduzećima.
Vlada je najprije predvidjela “zaštitni kišobran”, takozvani Fond za ekonomsku stabilizaciju koji osigurava jamstva i kapital. Tvrtke mogu dobiti kredit poslovnih banaka na rok od pet godina kroz poseban program KfW-a, njemačke državne banke za obnovu i razvoj koja preuzima jamstva za kredit u visini i do 90 posto. Prema pisanju DW-a, mnoge kompanije strahuju da i pored državnih jamstava od 90 posto neće dobiti kredit nakon uobičajene bankarske provjere jer nakon obustave rada, više nemaju kreditnu sposobnost. Prema posljednjim informacijama, njemačka vlada želi poboljšati pomoć pa bi jamstva mogla iznositi 100 posto. Tako bi vrijednost državnih kreditnih jamstava mogla porasti na 300 milijardi eura. Pomoć bi trebale dobiti i tvrtke s više od deset zaposlenika, koje su previše male da bi dobile pomoć iz novog Fonda za ekonomsku stabilizaciju.