Od ukupne štednje koju građani i poduzeća imaju u bankama, čak trećina stoji na njihovim računima neoročena. Krajem svibnja novčana sredstva na tekućim i žiroračunima (depozitni novac) dosegla su razinu od 94 milijarde kuna, što je 33 posto ukupnih depozita. U mjesec dana porasli su 2,5 milijardi kuna, dok su u godinu dana uvećani za čak 14,3 milijarde kuna. U strukturi tog ukupnog depozitnog novca 46 milijardi kuna ili 49 posto u vlasništvu je kućanstava, dok se preostali dio najvećim dijelom odnosi na tvrtke.
Kada se tom najlikvidnijem novcu, kojim se uvijek može slobodno raspolagati, pridodaju štedni i oročeni depoziti, ukupni depoziti u bankama iznose 287,8 milijardi kuna i u mjesec dana uvećani su za 1,8 milijardi kuna, a u godinu dana za 12,7 milijardi kuna. No, pritom su oročeni i štedni depoziti nastavili padati: u mjesec dana za 710 milijuna kuna, a u godinu dana za 1,6 milijardi kuna, tako da su na kraju svibnja iznosili 193,8 milijardi kuna. Najveći dio te oročene štednje, više od 80 posto, i dalje čine devizni, odnosno eurski depoziti.
Udio neoročene štednje u zadnji 5 godina se udvostručio
Očito je da dohoci građana rastu, po različitim osnovama, a kamatne stope toliko su neatraktivne da se sve veći broj njih više i ne želi zamarati oročavanjem. Time se dodatno smanjuju iznosi koje banke moraju isplaćivati građanima za štednju, pa i nije neki problem snižavati kamatne stope na kredite. S druge strane, građani su i dalje spremniji držati novac neoročen u banci i gledati kako mu vrijednost realno pada zbog inflacije negoli ga ulagati u druge oblike financijske imovine. Imovina investicijskih fondova, primjerice, u lipnju je dosegla razinu od 20 milijardi kuna, što je 3,8 posto više nego mjesec dana ranije, i to je drugi u kojem blago raste. U razdoblju prije krize 2007. godine građani su u investicijskim fondovima držali više od 30 milijardi kuna.
Uz daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka, analitičari RBA očekuju da se nastavi i rast ukupnih depozita banaka. A kako će financijski sustav i dalje biti visoko likvidan, sasvim je izgledan nastavak niskih kamatnih stopa na štednju, ali i sklonosti građana držanju likvidne imovine poput depozitnog novca. Za drugačije upravljanje novcem očito nedostaje motivacije.