Tjedan iza nas bio je bogat zbivanjima pri čemu je pozornost investitora ponajviše bila na sastancima vodećih centralnih banaka. Sezona je otvorena sastankom Vijeća Fed-a koji je započeo u utorak dok je po završetku u srijedu najavljeno podizanje razine bazičnog kamatnjaka za 25bb na razinu raspona od 1,75%-2,00% što je ukupno sedmo podizanje kamatnjaka u toku ciklusa te drugo podizanje kamatnjaka ove godine.
S obzirom da su tržišta uvelike anticipirala isto te gotovo u potpunosti ugradila u svoja očekivanja, investitori su više pozornosti pridali najnovijim ekonomskim projekcijama Fed-a. U skladu s očekivanjima te nedavnim kretanjima na tržištu rada, očekivana stopa nezposlenosti na kraju ove godine snižena je za 0,2pb na 3,6%. Istovremeno, očekivana stopa rasta je revidirana naviše za 0,1pb na 2,8% dok je očekivana razine bazične PCE inflacije koja je jedan od ključnih indikatora koje Fed promatra prilikom donošenja odluka o monetarnoj politici, revidirana naviše za 0,1pb na 2,0% što je ujedno i Fed-ov srednjoročni cilj.
Snažna izvedba američke ekonomije u nedavnom periodu bez sumnje je potvrdila prolaznost slabosti u prvom kvartalu te pozitivne učinke poreznog rasterećenja na realnu ekonomiju. U svijetlu navedenog ne iznenađuje da je Fed podignuo svoja ovogodišnja očekivanja podizanja bazičnog kamatnjaka sa dosada planirana tri na sveukupno četiri podizanja, a što je u skladu s našim očekivanjima.
Ono što bi pritom htjeli istaknuti, a što su u posljednje vrijeme brige mnogih investitora, više kamatne stope ne znače nužno i kraj uzlaznog trenda dioničkih indeksa. Sam učinak na dioničke indekse uvelike ovisi o razlogu rasta kamatnih stopa te je za tržišta generalno povoljnije ukoliko je rast kamata uzrokovan jačanjem ekonomije, a ne isključivo inflatornim pritiscima što je ujedno i trenutna situacija u SAD-u. Od 1990. , realni prinos na S&P 500 značajno je nadmašio prinos koji je ostvarila američka10-godišnja obveznica uz prosječnu stopu inflacije od 3%.
U četvrtak je svoj sastanak održalo i Vijeće ECB-a na kojem su sve referentne kamatne stope centralne banke zadržane nepromijenjenim u skladu s tržišnim očekivanjima. S obzirom na navedeno, fokus investitora je i ovom prilikom bio uvelike na objavi najnovijih makroekonomskih projekcija te retorike vezane uz budući smjer monetatne politike.
ECB je najavila kako će nakon rujna ove godine smanjiti mjesečni otkup obveznica sa postojećih 30 milijardi eura mjesečno na 15 milijardi eura mjesečno te u konačnici završiti program sa krajem ove godine. Čelni čovjek ECB-a Mario Draghi pritom je učinio sve kako bi krja otkupa obveznica prikazao kao dobrovoljnu odluku Vijeća koja se temelji na očekivanom jačanju inflatornih pritisaka. Ipak, na umu treba imati kako je ECB zakonski ograničen nemogučnošću držanja više od jedne trećine ukupnog duga pojedinih zemalja–gotovo dosegnutim limitom u slučaju Njemačke.
Činjenica da ECB zapravo ne želi okončati svoju relaksirajuću monetarnu politiku u skorijem periodu vidiljiva je iz retorike Vijeća po pitanju budućeg kretanja kamatnih stopa. ECB izjavila kako će kamatne stope ostati nepromijenjene barem kroz ljeto 2019. godine te zasigurno toliko dugo koliko će biti potrebno da inflacije dosegne samoodrživih 2%. ECB je time jasno dala do znanja investitorima kako završetak programa obveznica nipošto ne znači više kamate, a kamoli početak ciklusa podizanja kamatnjaka.
Prema nanovijim projekcijama ECB-a, ovogodišnja stopa rasta revidirana je naniže sa 2,4% na 2,1% što znači da usporavanje rasta u prvom kvartalu (2,5% godišnje) ne smatraju privremenim već štoviše očekuju nastavak usporavanja ekonomije Euro zone u nastavku godine. Istovremeno, očekivana stopa inflacije je revidirana naviše za 0,3pb na 1,7%, dok se projekcija core inflacije zadržala nepromijenjenom na 1,1% u 2018. Na umu pritom treba imati da čak i ako inflatorni pritisci blago ojačaju, predstavnici pojedinih zemalja članica kao što je Italija izgledno će nastaviti podržavati niske kamatne stopu uslijed visoke razine državne i korporativne zaduženosti.
Kombinacija retorike Fed-a i ECB-a dovela je do znatnih silaznih pritisaka na tečaj EUR/USD kojim se ponovno trguje ispod razine od 1,16 dolara za jedan euro. Rast difrencijala kamatnih stopa između dvije ekonomije, podbačaj ekonomije Euro zone koji u pitanje dovodi ECB-ova očekivanja da će snažnije stope rasta s vremenom generirati inflatorne pritiske, politički rizici u Euro zoni i povećanje repatrijacije dobiti u SAD-u nakon poreznog rasterećenja svi idu u prilog snažnijem dolaru u odnosu na euro u narednom periodu.
Konačno, Centralna banka Japana na svom sastanku u petak odlučila je zadržati svoju ultra ekspanzivnu monetarnu politiku netaknutom pri čemu je bazični kamatnjak zadržan na -0,1%, prinos na desetogodišnju obveznicu na maksimalnoj razini od 0% te dok se mjesečni otkup obveznica nastavlja po stopi od 80 trilijuna jena godišnje.
U svijetlu navedenog, izgledno je kako izuzev Fed-a, ostale vodeće centralne banke svijeta i dalje nemaju razloga za zaoštravanje monetarne politike i podizanje kamata te će kamatne stope se još neko vrijeme zadržati oko aktualno niskih razina te zasigurno znatno ispod svog dugoročnog povijesnog prosjeka.