Signalitics

Tjedni pregled tržišta: Trumpove izjave uzrokuju stalni pad američkih dioničkih indeksa

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

10.9.2018. u 8:24

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

10.9.2018. u 8:24

U.S. President Donald Trump gestures as he speaks during a joint news conference with Russian President Vladimir Putin after their meeting in Helsinki, Finland July 16, 2018. REUTERS/Grigory Dukor
Grigory Dukor / REUTERS

Donald Trump

Nakon sedam uzastopnih trgovinskih dana pada te ulaska u tzv. medvjeđe područje trgovanja uslijed pada od preko 20% s vrhunca dosegnutog početkom godine, MSCI EM dionički indeks u petak je zabilježio blagi rast.

Ipak, zabrinutost investitora oko izvedbe ekonomija u razvoju ostaje postojana te su vodeći svjetski dionički indeksi u petak ponovno završili u negativnom teritoriju.

Ovo je četvrti uzastopni trgovinski dan pada američkog S&P 500 i Nasdaqa koji su dodatno pogođeni posljednjim izjavama od strane predsjednika Trumpa kako ima namjeru uskoro implementirati carine na dodatnih 200 milijardi vrijednosti uvoza kineskih proizvoda usprkos prošlotjednim otvorenim molbama vodećih tehnoloških i trgovinskih kompanija da se odustane od uvođenja novih carina.

Dodatno, Trump je izrazio svoju namjeru kako će izuzev navedenog započeti s pripremom plana za naplatu carina na još 267 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza u zemlju, što implicira kako će sav robni uvoz iz Kine biti podložan nametima.

Istovremeno, posljednje objavljeni podaci o američkoj zaposlenosti pokazuju kako trgovinski rat s Kinom i dalje nema učinaka na realnu ekonomiju. Naime, rast broja zaposlenih dosegnuo je 201 tisuću u kolovozu, čime su nadmašena tržišna očekivanja rasta oko 190 tisuća novozaposlenih. Stopa nezaposlenosti pritom se zadržala na 3,9%, dok je rast plaća zabilježio iznad očekivani rast od 2,9% godišnje što je najsnažniji rast od izbijanja velike recesije.

Fokus investitora ovaj će tjedan uvelike biti na sastanku Vijeća ECB-a koje je na rasporedu u četvrtak i gdje se očekuje da će ECB službeno potvrditi ranije izraženu namjeru završetka mjesečnog otkupa obveznica krajem ove godine što impliciraju i regulatorni zahtjevi, odnosno zabrana držanja više od 33% ukupnog duga pojedine zemlje.

Nakon što su pojedini članovi Vijeća izrazili zadovoljstvo načinom na koji je tržište protumačilo posljednju retoriku vezanu uz tajming podizanja kamatnjaka, očekuje se da će ECB potvrditi svoju namjeru zadržavanja kamatnih stopa na trenutno niskim razinama barem kroz ljeto sljedeće godine i zasigurno toliko dugo dok inflacija ne pokaže znakove samoodrživog kretanja prema srednjoročnom cilju od 2%.

Iznad očekivani rast zaposlenosti i plaća u SAD-u doveo je do jačanja dolara u petak te se parom EUR/USD ponovno trguje ispod razine od 1,16 dolara za jedan euro. Snažna izvedba američkog tržišta rata podupire tržišna očekivanja kako će Fed nastaviti s planiranim podizanjem bazičnog kamatnjaka sukladno sadašnjim očekivanjima.

Sastanak Vijeća ECB-a ne bi trebao imati snažnije implikacije na devizna tržišta s obzirom da je izgledna tek potvrda postojeće retorike te će investitori u tom kontekstu više pozornosti pridati nadolazećem sastanku Fed-a 25. i 26. rujna.

Sastanak centralne banke Engleske također je na rasporedu u četvrtak pri čemu nije izgledan snažniji utjecaj na tečaj funte koji ostaje pod dominantnim utjecajem informacija oko budućnosti trgovinskog dogovora između Velike Britanije i EU što je i vidljivo iz snažnih oscilacija u proteklim tjednima sukladnom informacijama u medijima o stanju pregovora.

Tečaj EUR/HRK pao je za 70-ak pipseva krajem prošlog tjedna te nastavlja oscilirati između 7,42 i 7,44 kuna za jedan euro. Naime, u naredbom periodu očekujemo uobičajene sezonske uzlazne pritiske na tečaj čija jačina ostaje ograničena nizom faktora koji i dalje podržavaju snagu domaće valute kao što su snažniji priljev sredstava iz EU fondova, rast priljeva turističkih deviza i izvan suštine turističke sezone i poboljšan apetit investitora prema domaćoj imovini uslijed snažne makroekonomske i fiskalne izvedbe u proteklih nekoliko godina.

Državni zavod za statistiku u petak je objavio podatke o robnoj razmjeni za srpanj koji ukazuju na rast izvoza i uvoza (u eurima) za 7,2%, odnosno širenje deficita za isti iznos. Na kumulativnoj razini izvoz je u prvih sedam mjeseci zabilježio rast od 3,6%, dok je uvoz viši za 6,6%. U skladu s navedenim deficit robne razmjene porastao je za 11,3% na 5,5 mil. eura dok se pokrivenost uvoza izvozom zadržava na 60%.