Signalitics

Tjedni pregled tržišta: Slabije stope rasta svjetske ekonomije označit će ovu godinu

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.4.2019. u 11:47

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.4.2019. u 11:47

European Central Bank (ECB) President Mario Draghi waits to address the European Parliament's Economic and Monetary Affairs Committee in Brussels, Belgium, June 21, 2016. To match Analysis ECB-GERMANY/ REUTERS/Francois Lenoir/File Photo
REUTERS

Mario Draghi

Tjedan iza nas bio je skroman objavama ekonomskih indikatora s obje strane Atlantika te je fokus investitora uvelike bio na ovotjednom sastanku ECB-a gdje se pozorno osluškivala retorika guvernera Draghija na press konferenciji za novinare, a s ciljem traženja naznaka mogućnosti pružanja snažnijeg stimulansa oslabljenoj ekonomiji eurozone.

ECB je u skladu s očekivanjima zadržala sve referentne kamatne stope nepromijenjenima te je izražena namjera da ostanu na aktualno niskim razinama barem još kroz cijelu ovu godinu. Guverner Mario Draghi je još jednom upozorio na kontinuirane nesigurnosti koje predstavljaju rizik za ekonomsku izvedbu eurozone, a kao što su geopolitičke tenzije, strah od protekcionizma, ranjivosti tržišta u nastajanju te usporavanje rasta inozemne potražnje.

Draghi je istaknuo kako period slabe objave ekonomskih indikatora traje duže nego što se to očekivalo, posebice u prerađivačkom sektoru zahvaljujući slabljenju inozemne potražnje. ECB očekuje da će se slabije stope rasta nastaviti u toku ove godine te je Draghi u kontekstu navedenog, istaknuo potrebu za nastavkom provođenja ekspanzivne monetarne politike dok ne dođe do dovoljnog ubrzanja rasta.

Pažnju je pritom vrijedilo obratiti na kraj press konferencije za novinare. Jedan od novinara pitao je Draghija što misli o prijedlogu predsjednika Finske centralne banke Ollija Rehna da bi ECB trebala razmotriti strategiju privremenog ciljanja razine cijena. Prema toj strategiji, ECB bi podignula kamatne stope tek nakon što bi se inflacija održala iznad 2% neko vrijeme. Politika aktualno niskih kamatnih stopa tako bi se održala znatno dulje nego u sadašnjem slučaju kada ECB cilja inflatorne pritiske blizu, ali ispod razine od 2%. Draghi je odgovorio kako je ovo ideja koja se razmatra u SAD-u, ali kako ECB ju ne može raspraviti u jednom ili dva sastanka. Očito, Draghi nije odbio ideju u suštini te njegova retorika daje naslutiti kako je ista bila izgledno spomenuta u krugu Vijeća ECB-a. U suštini, ovakva politika odgodila bi tajming prvog podizanja bazičnog kamatnjaka značajno u budućnost.

Izuzev sastanka ECB-a, investitori su sa zanimanjem popratili i objavu bilješki s posljednjeg sastanka Fed-a u ožujku. Bilješke su pokazale kako je Fed ostavio otvorene sve opcije vezano uz budući smjer bazičnog kamatnjaka. Potonje zapravo znači da je Fed ostavio mogućnost smanjenja bazičnog kamatnjaka otvorenom opcijom u toku ove godine. Oko 60% tržišta tako očekuje smanjenje bazičnog kamatnjaka za 25bb do kraja ove godine.

Ipak, na umu treba imati i kako u bilješkama stoji da neki od članova Fed-a smatraju primjerenim podizanje bazičnog kamatnjaka ako se kretanja u ekonomiji nastave u skladu s trenutnim očekivanjima te se rast zadrži iznad svog dugoročnog trenda. Spomenuto je u skladu s izjavom iz siječnja kada je Fed rekao da članovi nisu sigurni koji korak u monetarnoj politici bi bio primjeren u narednom periodu.

U suštini, po izvedbu svjetske ekonomije trenutno prevladavaju značajne neizvjesnosti kao što je još uvijek nepoznat ishod trgovinskog dogovora SAD-a i Kine, Brexita te potencijalni trgovinski rat između SAD-a i Europske unije po završetku pregovora s Kinom. Američka ekonomija i dalje bilježi snažnu makroekonomsku izvedbu, ali i značajne rizike po izvedbu iste u slučaju snažnije deterioracije ekonomskih indikatora u ostatku svijeta (prije svega Kini i eurozoni).