Signalitics

Tjedni pregled svjetskih tržišta: Sve oči uprte u sastanak Europske centralne banke

AUTOR:

OBJAVLJENO:

26.7.2019. u 12:34

AUTOR:

OBJAVLJENO:

26.7.2019. u 12:34

, Image: 794382, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: no, Credit line: Profimedia, ImageSource
Profimedia, ImageSource

Sjedište Europske centralne banke u Frankfurtu

U tjednu iza nas pozornost investitora je bila u potpunosti usmjerena na sastanak Europske centralne banke (ECB) gdje nije došlo do promjene kamatnih stopa, ali je centralna banka prilagodbom retorike sugerirala kako je uvođenje novih mjera ekspanzivne monetarne politike izgledno već na sastanku u rujnu, a s ciljem pružanja podrške oslabljenoj ekonomiji euro zone.

Čelnik ECB-a, Mario Draghi, prilikom press konferencije za novinare je istaknuo kako će centralna banka istražiti niz opcija za stimuliranje ekonomije, a što uključuje daljnje smanjenje kamatnih stopa, obnovu programa neto otkupa obveznica te generalnu predanost održavanja labave monetarne politike u godinama koje slijede. Takva retorika pokazuje kako na sastanku centralne banke na jesen ne trebamo očekivati uvođenje jedne nove mjere već radije cijeli paket mjera podrške ekonomiji euro zone.

 

Vezano uz ekonomsko stanje, centralna banka ocjenjuje da prolongirana prisutnost nesigurnosti kao što su geopolitičke tenzije, rastuća prijetnja protekcionizma  te ranjivosti tržišta u nastajanju, narušavaju ekonomski sentiment što je posebno izraženo u prerađivačkom sektoru. Potonje su potvrdili i dan ranije objavljeni podaci o PMI indikatorima sentimenta. Naime, trend pada sentimenta u prerađivačkom sektoru euro zone je nastavljen u srpnju kada se indikator spustio na najnižu razinu u gotovo sedam godina te se nalazi znatno ispod kritične granice od 50 bodova koja razdjeljuje ekspanziju od kontrakcije.

 

Aktivnost u prerađivačkom sektoru Njemačke je zabilježila jednu od najsnažnijih kontrakcija od izbijanja svjetske financijske krize te se PMI indikator sentimenta u srpnju spustio na 43,1 bod. Podaci za Njemačku podignuli su vjerojatnost da bi najveća članica euro zone mogla ući u recesiju u nastavku godine. Nakon što je u lipnju zabilježio prvi rast u protekla četiri mjeseca, PMI indikator sentimenta prerađivačkog sektora Francuske je također zabilježio pad u srpnju te se trenutačno nalazi točno na kritičnoj razini od 50 bodova.

Dio tržišnih sudionika tako je ostao razočaran činjenicom da ECB nije smjesta snizila depozitnu kamatnu stopu za 10bb i/ili uvela druge mjere monetarnog labavljenja. Ipak, očekivanja kako će centralna vanka reagirati spomenutim mjerama već na sljedećem sastanku su bila dovoljna da rezultiraju značajnim deprecijacijskim pritiscima na euro u toku tjedna pa se parom EUR/USD ponovno trguje ispod razine od 1,12 dolara za jedan euro, odnosno oko razina posljednji puta zabilježenih krajem svibnja.

Od ostalih događanja u Europi, investitori su popratili izbor Borisa Johnsona za novog premijera Ujedinjenog Kraljevstva. Goldman Sachs i rejting agencija Moody's su već upozorili kako je izbor Johnsona za premijera podigao vjerojatnost da bi zemlja mogla napustiti EU bez dogovora o budućim odnosima, negativno utječući ne sentiment investitora. Do isteka roka za izlazak iz Europske unije je preostalo tek nešto manje od sto dana.

U SAD-u, investitori su pratili nastavak objava zarada kompanija za drugi kvartal godine koje su nastavile pokazivati mješovitu sliku što iz perspektive samog ostvarenja u drugom kvartalu godine, a što iz perspektive očekivane izvedbe u narednom periodu. U međuvremenu, ministarstvo pravosuđa SAD-a je najavilo široku antitrustovsku istragu vodećih internetskih platformi, a s ciljem pojačane kontrole vodećih tehnoloških kompanija radi sve značajnijeg ekonomskog utjecaja. Iz ministarstva je objašnjeno kako će se razmotriti kako su platforme postigle svoju tržišnu snagu te jesu li se pritom bavile praksama kojima su smanjile konkurenciju, gušile inovacije ili na drugi način naškodile potrošačima. Iako nije navelo tvrtke koje su pod istragom, ministarstvo je u priopćenju istaknulo da će se baviti "široko rasprostranjenim zabrinutostima" izraženim o "pretraživanju, društvenim medijima i nekim maloprodajnim uslugama na mreži" -što sugerira da će Google, Facebook i Amazon biti u središtu istrage.