Ključni događaji koji su obilježi protekli tjedan na financijskim tržištima:
Nakon što su u prethodnom tjednu održani sastanci vodećih svjetskih centralnih banaka, fokus investitora u tjednu iza nas prebacio se na rastuće tenzije na relaciji SAD- Kina, sastanak OPEC-a i ostalih vodećih proizvođača nafte u Beču te objave sentiment indikatora Euro zone za lipanj.
1) Svjetski dionički indeksi u proteklom su tjednu zabilježili negativnu izvedbu pri čemu je Shangai Composite index pao za preko 5% uslijed rastućih tenzija između SAD-a i Kine, Naime, nakon što je SAD uveo incijalne carine na 50 milijardi vrijednosti uvoza robe iz Kine i objavio detaljan popis proizvoda na koji će se carine odnositi prošli petak, Kina je uzvratila protumjerama u vidu nameta na istu vrijednost robe. Nastavno na navedeno, Trump je naredio svojoj administraciji da izradi nacrt planova za nametanje carina na dodatnih 200 milijardi dolara vrijednosti uvoza iz Kine ukoliko Kina ne odustane od svojih namjera.
Podsjećamo kako ukupna vrijednost robne razmjene između dvije ekonomije je dosegnula 636 milijardi dolara prošle godine od čega 337 milijardi dolara iznosi deficit SAD-a. Kina je ubrzo uzvratila na retoriku SAD-a sa namjerama snažnijih protumjera na američki protekcionizam što je dio tržišnih sudionika protumačio kao potencijalnu prijetnju ugrožavanja interesa američkih kompanija koje posluju u Kini.
Do zaoštravanja retorike došlo je i na relaciji SAD – EU nakon što je Trump zaprijetio kako će također uvesti dodatne namete na uvoz automobila iz EU ukoliko EU ne odustane od protumjera na američko uvođenje carina na aluminij i čelik.
U svijetlu navedenog ne iznenađuje zabrinutost investitora oko potencijalnog izbijanja trgovinskog rata, a posebice ukoliko imamo na umu kako su Kanada i Meksiko također uvele protumjere na protekcionizam SAD-a dok je Europska unija i uložila pritužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji na nedavnu praksu u trgovini od strane SAD-a.
2) Sastanak zemalja članica OPEC-a i ostalih vodećih proizvođača nafte u petak je završio dogovorom o povećanju proizvodnje nafte za 1 milijun barela dnevno nakon što je proizvodnja bila dogovorno smanjena u proteklih 18 mjeseci s ciljem normalizacije cijena nafte na tržištu.
Do povećanja proizvodnje došlo je kao posljedica nedavnih snažnih uzlaznih pritisaka na cijenu nafte koje su istu pogurale na najvišu razinu od 2014. godine budući da su tržišta anticipirala smanjenje ponude uslijed nametanja sankcija Iranu od strane SAD-a i ekonomske i političke krize u Venezueli.
Članice OPEC-a pokazale su razjedinjenost u stajalištima budući da dogovor ne pogoduje Iranu, Iraku i Venezueli koje nemaju mogućnost povećanja proizvodnih kapaciteta već će izgledno trpiti gubitke na postojećoj razini proizvodnje uz niže cijena nafte. Kako će povećanje proizvodnje biti raspodijeljeno između članica još uvijek nije poznato a anticipira se povećanje od strane Saudijske Arabije, UAE-a i Kuvajta koji imaju dovoljno neiskorištenih kapaciteta. S obzirom da je povećanje ponude već uveliko ugrađeno u tržišne cijene, ne očekuje se značajniji učinak na cijenu nafte u kratkom roku.
3) Prošli tjedan objavljeni PMI indikatori sentimenta Euro zone ukazuju na nastavak usporavanja rasta u narednom periodu. Naime, PMI indikator industrijskog sektora zabilježio je korekciju šesti uzastopni mjesec u lipnju i pao na najnižu razinu od prosinca 2016. godine. Spomenuta izvedba posljedica je snažnog jačanja eura od proljeća 2017. godine do nedavne korekcije što je rezultiralo znatnim padom cjenovne konkurentnosti gospodarstva Euro zone dok Trumpova protekcionistička politika također izaziva određenu nesigurnost u poslovanju u nedavnom periodu.
Sentiment indikator sektora usluga uspio je neočekivano zabilježiti porast u lipnju, ali unatoč tome sveukupna izvedba pokazuje kako usporavanje rasta u prvom kvartalu ipak nije bilo prolazne prirode. ECB je već revidirala svoja ovogodišnja očekivanja rasta naniže na svom sastanku sredinom lipnja te se trenutno anticipira rast od 2,1%.
