1) Jučer objavljeni podaci o američkom BDP-u u drugom kvartalu ukazuju na rast ekonomije od 4,1% kvartalno što je najsnažnija stopa rasta od 2014. godine. Rast je nošen snažnim rastom privatne potrošnje od 4,0% uslijed snažnog tržišta rada, umjerenog rasta plaća i rasterećenja dohotka i 3,5% snažnijom državnom potrošnjom predvođenom rastom izdataka za obranu. Rast investicija usporio je sa 8,0% u prvom kvartalu na 5,4% što je u skladu s nedavnim priopćenjima da nesigurnosti vezane uz trgovinske sukobe između SAD-a i glavnih trgovinskih partnera odgađaju investicije u pojedinih sektorima. Neto izvoz je pozitivno kontribuirao rastu BDP-a ali treba imati na umu kako je ovo izgledno rezultat privremenih učinaka snažnog rasta izvoza u danima prije uvođenja nameta od strane Kine (slučaj sa sojom).
Imajući na umu već sada viđen negativan utjecaj trgovinskih razmirica na investicije i uzimajući u obzir izgledno privremeni učinak pozitivne kontribucije neto izvoza na rast, izgledno je kako će rast američke ekonomije usporiti u nadolazećim kvartalima ali se i dalje zadržati iznad svoje potencijalne razine uz rast od preko 2%.
2) Japanski je jen ojačao u proteklom tjednu dok je japanski 10-godišnji prinos dosegnuo najvišu razinu u proteklih šest mjeseci nošen špekulacijama tržišta o mogućoj normalizaciji monetarne politike centralne banke na sljedećem sastanku u utorak a nakon što su određeni mediji objavili o raspravi istoga između pojedinih članova Vijeća.
Spomenute objave u suprotnosti su sa izjavama guvernera Kurode na posljednjem sastanku BoJ- a u lipnju kao i sa izjavama od prije samo dva tjedna kada je iskazana namjera zadržavanja ultra ekspanzivne monetarne politike dok inflacija ne dosegne 2%. Dodatno, jedini član Vijeća koji se protivio zadržavanju trenutne monetarne politike na prošlom sastanku predlagao je još snažniju monetarnu relaksaciju. Podaci objavljeni u međuvremenu pokazuju na usporavanje inflacije u proteklim mjesecima što bi moglo dovesti do potencijalnih silaznih revizija očekivane stope inflacije u ovoj godini. Japanski BDP razočarao je sa padom od 0,6% kvartalno u prvom kvartalu godine te posljednje objavljeni podaci sugeriraju da je privatna potrošnja ostala relativno krhka i u drugom kvartalu godine. Sve u svemu smatramo da treba biti oprezan vezano uz očekivanje zaoštravanja monetarne politike s obzirom na niz fundamenata i govora članova BoJ-a koji tvrde suprotno i suzdržati se od investicijskih odluka temeljenih na tržišnim špekulacijama.
3) Fokus investitora u prošlom je tjednu bio uvelike na sastanku Vijeća ECB-a na kojem su u skladu s tržišnim očekivanjima sve referentne kamatne stope zadržane nepromijenjenim, a Vijeće je potvrdilo svoju namjeru smanjenja mjesečnog otkupa obveznica sa 30 na 15 milijardi eura mjesečno od rujna te konačni završetak programa do kraja ove godine.
Isto tako, čelnik ECB-a Draghi potvrdio je namjeru Vijeća da zadrži kamatne stope na aktualno niskim razinama barem kroz ljeto sljedeće godine, a nakon što je isto dovedeno u pitanje u nedavnim prijevodima njegovih izjava na različite jezike.
Nadalje, Draghi je unatoč nedavnom usporavanju ekonomije Euro zone izrazio optimističan stav vezano uz buduća očekivanja rasta te istaknuo da unatoč rizicima trgovinskog rata nedavni indikatori upućuju na solidan i ravnomjeran rast regije, ali ispod prošlogodišnjih razina kada je rast dosegnuo vrhunac.
4) Predsjednik Trump i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sastali su se prošli tjedan kako bi dogovorili detalje budućih trgovinskih odnosa između SAD-a i EU. Zasada je dogovoreno kako će novi pregovori tek započeti te je izražena želja za zajedničkim radom prema eliminaciji svih carina, prepreka trgovini i potpora namijenjenih industrijskim dobrima izvan auto industrije. Također izražena je namjera zajedničkog rada kako bise reformirala Svjetska trgovinska organizacija i smanjili troškovi trgovine i regulatorne prepreke diljem Atlantika.
Također dvije strane su se usuglasile da se odustane od uvođenja bilo kakvih novih nameta dok traju pregovori a što se pozitivno odrazilo na dionice auto industrije EU koje su pretrpjele snažan udarac u nedavnom periodu uslijed Trumpovih prijetnji uvođenja nameta od 25% na uvoz istih u SAD.
Jedino što je zasada poznato od potencijalnog budućeg trgovinskog sporazuma je kako je Europska unija pristala kupovati znatno više soje iz SAD-a, a čime će Trump kompenzirati jedan dio pada potražnje nakon što je Kina uvela namete na uvoz iste.