Tjedan iza nas bio je prepun događanja na financijskim tržištima uz niz sastanaka vodećih centralnih banaka i objava značajnih ekonomskih podataka prije nego tržišta uđu u uobičajeno stanje mirovanja u kolovozu.
1) Suprotno tržišnim špekulacijama te u skladu s našim očekivanjima centralna banka Japana na svom je sastanku u utorak pokazala kako nema namjeru odstupanja od svoje ultra ekspanzivne monetarne politike. Naime, centralna banka eksplicitno je izrazila svoju namjeru suzdržavanja od zaoštravanja monetarne politike sve dok učinci povećanja poreza na potrošnju na japansko gospodarstvo (uvesti će se u listopadu 2019. godine), ne budu vidljivi.
Prekonoćna kamatna stopa tako je zadržana na -0,1%, dok je prinos na 10-godišnju državnu obveznicu ostao fiksiran na oko 0%, ali je dopuštena oscilacija prinosa od 20bb oko cilja u odnosu na ranije dopuštenih 10bb.
2) U skladu s tržišnim očekivanjima Fed je na svom posljednjem sastanku održanom u srijedu zadržao bazični kamatnjak nepromijenjenim na razini raspona od 1,75%-2,00%, ali i svojom retorikom potvrdio namjeru nastavka podizanja bazičnog kamatnjaka gdje se sljedeće podizanje za 25bb očekuje već u rujnu. Posljednje projekcije Fed-a impliciraju tako sveukupno još dva podizanja kamatnjaka ove godine te tri podizanja u 2019.
Fed-ova retorika je bila izrazito optimistična pri čemu je posljednja izvedba ekonomije okarakterizirana snažnom, a što ne iznenađuje s obzirom na ekspanziju od 4,1% u drugom kvartalu godine.
Unatoč činjenici da su objavljeni podaci o rastu američke zaposlenosti u srpnju u petak blago razočarali tržišta uz rast od 157 tisuća (očekivani rast je bio 193 tisuće), uzlazne revizije od 59 tisuća kumulativno za prethodne mjesece i pad stope nezaposlenosti sa 4,0% na 3,9% potvrđuju nastavak snažne izvedbe američkog tržišta.
3) Centralna banka Engleske pridružila se prošli tjedan krugu centralnih banaka koje zaoštravaju svoju monetarnu politiku. Naime, BoE je u proteklom tjednu podigla razinu bazičnog kamatnjaka za 25bb na 0,75% čime je razina kamatnjaka podignuta na najviši nivo od 2009. godine, a u skladu s tržišnim očekivanjima.
Odluka centralne banke incijalno je generirala aprecijacijske pritiske po funtu na tržištu,a da bi ipak oslabila za vrijeme press konferencije guvernera Carneya nakon što je upozorio tržišta na oprez prilikom anticipacije budućeg podizanja kamatnjaka i sugerirao sporiji tempo istog u odnosu na inicijalna očekivanja.
4) Od podataka, investitori su izuzev objave sa američkog tržišta rada sa zanimanjem popratili objavu BDP-a i inflacije eurozone. Naime, rast eurozone zabilježio je daljnje usporavanje u drugom kvartalu godine na 2,1% godišnje nakon rasta od 2,5% u prvom kvartalu. Ipak, ovakva objava podaka konzistentna je sa posljednjim projekcijama ECB-a koje upućuju na prosječnu stopu rasta od 2,1% u 2018.