Tjedan iza nas na svjetskim tržištima je protekao u znaku povećane averzije investitora prema riziku uslijed onoga što mnogi već s pravom nazivaju turskom krizom. Potonje je dovelo do snažnih pomaka na deviznom tržištu uslijed bijega kapitala u tradicionalno sigurna valutna utočišta kao što su švicarski franak, jen i dolar uz istovremeno generalno slabljenje valuta tržišta u nastajanju. Posljednje objave sugeriraju kako Turska nema namjeru popuštanja pred zahtjevima SAD-a te namjera uzvratiti na bilo kakve daljnje ekonomske sankcije.
1. Snažan priljev kapitala u sigurna utočišta početkom tjedna generirao je aprecijacijske pritiske po dolar, švicarski franak i jen. Unatoč blagom oporavku vrijednosti eura u drugom djelu tjedna, tečajem EUR/USD i dalje se trguje na najnižim razinama u više od godinu dana, tek blago iznad 1,14 dolara za jedan euro. Unatoč činjenici da fundamenti podupiru snažan dolar, nedavna izvedba prije svega je posljedica tokova kapitala uzrokovanih turbulencijama u Turskoj i s time povezano nesigurnosti na tržištima. U svijetlu navedenog očekujemo povratak tečaja EUR/USD na blago više razine u narednim tjednima.
Tečaj EUR/CHF također se spustio na najnižu razinu u posljednjih godinu dana te u jednom trenu pao ispod razine od 1,13 švicarskih franaka za jedan euro a da bi zabilježio umjereni rast krajem tjedna. Na umu pritom treba imati kako je snažan švicarski franak posljedica isključivo tokova kapitala prema Švicarskoj te nikako ne odražava ekonomske fundamente. Švicarska centralna banka pritom zadržava stav kako je franak precijenjen i to čak i kada se tečaj nalazio na razinama od oko 1,17. Imajući na umu namjeru centralne banke da održi stabilnost domaće valute i prevenira negativne učinke jačanja iste na ekonomiju, očekujemo rast tečaja EUR/CHF u narednim tjednima.
2. Zabrinutost investitora dovela je i do pretežitog pada svjetskih dioničkih indeksa u toku prošlog tjedna gdje su inicijalno pogođeni financijski sektori eurozone ali i SAD-a čije banke su izgubile na vrijednosti uslijed anticipacije investitora oko gubitaka istih radi povezanosti sa turskim financijskim sektorom.
Gubici su pritom predvođeni dioničkim indeksima tržišta u nastajanju gdje se MSCI EM dionički indeks u srijedu ušao u tzv. medvjeđe područje trgovanje kada je izgubio na vrijednosti preko 20% sa svoje najviše razine dosegnute u siječnju, uz stabilizaciju koja je uslijedila u narednom trgovinskom danu.
3. Pritisci na talijanske obvezničke prinose obnovljeni su prošli tjedan što je s jedne strane uzrokovano bijegom investitora iz rizične imovine a s druge strane nedavno započetom raspravom nove vlade Italije oko proračuna koja je prebacila fokus investitora na ekonomsku i fiskalnu izvedbu treće najveće ekonomije eurozone.
Podsjećamo kako predložene mjere nove vlade u toku kampanje impliciraju rast proračunskog deficita zemlje na oko 7% BDP-a a podrazumijevaju porezno rasterećenje te uvođenje minimalnog dohotka od 780 eura mjesečno za sve odrasle koji aktivno traže posao. Čak i ako koalicija odustane od nekih predizbornih obećanja, deficit proračuna će svejedno izgledno premašiti kritičnu granicu od 3% prema kriterijima iz Maastrichta (2,3% BDP-a u 2017.) Potonje implicira nastavak uzlaznih pritisaka na ionako visok javni dug Italije od preko 130% te stavlja Italiju u poziciju glavnog kandidata za krizu kada kamatne stope eurozone počnu rasti.
