Račun u banci u Hrvatskoj je lani imalo 86,1 posto odraslih građana, gotovo isto kao i tri godine ranije (86 posto), ali broj onih koji posluju s bankama i dalje je manje nego 2011. godine kada ih je bilo 88,4 posto. Tako pokazuje istraživanje Svjetske banke o korištenju financijskih usluga koje se temelji na Global Findexu, sveobuhvatnoj bazi podataka za 144 zemlje, a koja je uspostavljena uz financijsku podršku Zaklade Billa i Melinde Gates.
Podaci za Hrvatsku samo potvrđuju da je dio građana (2,3 postotna poena) izgubio pristup banci tijekom duge recesije i da se danas snalaze na drugačiji način. No, ono što je pozitivan pokazatelj jest da Hrvatska ima prilično visok udjel žena koje su vlasnice računa: doseže 82,7 posto, što je 20 postotnih bodova iznad prosjeka za Europu i Srednju Aziju (62,5 posto). Svjetska banka navodi kako je još uvijek vjerojatnije da će račun u banci imati muškarac, a ne žena.
Global Findex pokazuje da financijska uključenost raste u cijelome svijetu, zahvaljujući mobilnoj telefoniji i internetu. Tako danas 69 posto odraslih osoba ili 3,8 milijardi ljudi u čitavom svijetu ima račun u banci ili kod pružatelja mobilnih novčanih usluga, "što je ključan korak u bijegu od siromaštva". Usporedbe radi, 2014. godine račun je imalo 62 posto odraslih građana, a tri godine ranije njih 51 posto. To znači da je u šest godina račun otvorilo 1,2 milijarde ljudi. No, dok je u nekim zemljama broj vlasnika računa zabilježio nagli rast, u drugima je napredak sporiji, "a nerijetko ga sputava velik raskorak između muškaraca i žena te između bogatih i siromašnih".
Kako objašnjava Jim Yong Kim, predsjednik Grupacije Svjetske banke, financijska uključenost omogućuje ljudima da štede radi zadovoljavanja obiteljskih potreba, da se zadužuju radi potpore poslovnim pothvatima ili da se osiguravaju za slučaj izvanrednih okolnosti. "Pristup financijskim uslugama ključan je korak prema smanjivanju kako siromaštva, tako i nejednakosti, a najnoviji podaci o broju vlasnika mobilnih telefona i internetskih priključaka ukazuju na još neviđene mogućnosti uporabe tehnologije radi postizanja sveopće financijske uključenosti.
U razdoblju od 2014. do 2017. godine udio vlasnika računa koji plaćanja izvršavaju elektroničkim putem u svijetu se povećao sa 67 na 76 posto, a u zemljama u razvoju s 57 na 70 posto. Kada je posrijedi internetska kupovina, visokodohodovne zemlje bilježe prilično velik udio odraslih osoba (prosječno 59 posto) koje su izjavile kako su se protekle godine poslužile internetom radi obavljanje neke kupovine, dok je u zemljama u razvoju njihov postotak niži. U Hrvatskoj ih je nešto manje od 30 posto.
Kako u svijetu još uvijek 1,7 milijardi odraslih osoba nema račun u banci, ali među njima ih dvije trećine posjeduje mobilni telefon koji bi im mogao pomoći u pristupu financijskim uslugama, Svjetska banka smatra da bi digitalna tehnologija mogla iskoristiti postojeće gotovinske transakcije ne bi li ljude uvela u financijski sustav.
- Primjerice, isplatom državnih plaća, mirovina i socijalnih naknada izravno na račune građana, službene financijske usluge mogle bi se dovesti do još čak 100 milijuna odraslih osoba u čitavom svijetu, što uključuje i 95 milijuna građana zemalja u razvoju, ističe Svjetska banka.
Zemlje na prostoru Europe i Srednje Azije bilježe neke od najviših udjela odraslih osoba koje isplate državnih sredstava primaju na svoj račun, a među vodećih osam je i Hrvatska. Tu su i druge mogućnosti za povećanje broja vlasnika računa i njihovo korištenje za elektronička plaćanja: u privatnom sektoru radi više od 200 milijuna odraslih osoba bez bankovnog računa, koje plaću dobivaju isključivo u gotovini, baš kao i preko 200 milijuna primatelja plaćanja u poljoprivredi.