Mislite da je važno plaćati na vrijeme i do datuma dospijeća?
E, pa i ja sam to mislila sve dok mi jedna moja prijateljica nije ispričala svoju tiradu s bankom i osiguranjem.
“Pa zamisli ti to, molim te, ja sam redovno platila osiguranje doma koje sam bila dužna ugovoriti kad sam podizala kredit za kupnju stana, a oni to prije nekoliko dana naprosto zanemarili, otvorili mi novu policu i naplatili ratu koja je već bila uplaćena...”, objašnjava mi sva luda nakon posjeta banci.
“Kako, molim?” zbunjeno je pitam, a ona mi se stane povjeravati. Dakle, ima sad već devet godina otkako je u Addiko banci, tada Hypo, podignula kredit za kupnju svojeg prvog stana. Kako to obično biva, banka koja je na stan stavila hipoteku trebala se nekako zaštititi pa je mojoj prijateljici nametnula ugovaranje osiguranja doma, što je ova i učinila ugovorivši policu u Merkur osiguranju. “Punih devet godina ja to redovno plaćam, i kredit i ratu za osiguranje koja mi dospijeva jednom godišnje, no prije tjedan dana kod kuće me u sandučiću dočekalo pismo moje banke i posve neshvatljiva obavijest”, počinje svoju priču.
Ukratko, da im nije dostavila važeću policu osiguranja vinkuliranu u korist banke zbog čega su joj, u njezino ime, otvorili novu policu s osiguravajućom kućom Ergo osiguranje d.d. te naplatili ratu za svibanj u iznosu od 44,59 kuna - koju je ona ionako već platila.
I to kod osiguravatelja kod kojega je i sklopila policu osiguranja od osnovnih opasnosti za nekretninu i kojemu rate redovito uplaćuje već skoro jedno desetljeće.
Obavijest iz banke
“Cijelo to vrijeme ja plaćam osiguranje svojoj osiguravajućoj kući i nikad dosad me banka nije tražila da im dostavim policu ili potvrdu da je rata uplaćena. I sada najednom kući stiže ova obavijest banke, a na internet bankarstvu koji dan nakon toga vidim da su mi doista još jednom skinuli iznos osiguranja koji sam već platila te ga proslijedili osiguravajućoj kući s kojom nemam baš nikakve veze”, priča mi, a ja odmah sjedam za računalo i kontaktiram banku. Iz nje pojašnjenje stiže već sljedeći dan, a krivca za nesporazum koji je nastao pronalaze - u onom nesretnom GDPR-u.
Dakle, iz Addika mi pojašnjavaju kako su, otkako je na snagu stupila Uredba o zaštiti osobnih podataka, izgubili mogućnost razmjene podataka s osiguravajućim društvima zbog čega banka kod koje klijent ima ugovoren kredit više nije u mogućnosti jednom godišnje od osiguravatelja dobiti informacije uplaćuje li se polica redovito ili je možda u međuvremenu otkazana.
“Stoga banka svim korisnicima svake godine, i to dva mjeseca prije isteka roka plaćanja premije osiguranja, šalje obavijest o dostavi potvrde o uplati premije. Sve takve obavijesti su prema našim evidencijama poslane i ove godine. Ako korisnik banci ne dostavi dokaz o plaćenoj premiji osiguranja, tada ona postupa na način da u ime klijenta osigura nekretninu koja je instrument osiguranja po plasmanu”, pojašnjavaju iz Addika.
Svi oni koji su takvu obavijest banke zanemarili - ili je možda nisu niti primili - vrlo su vjerojatno dva puta platili osiguranje doma od opasnosti pa se u takvom slučaju trebaju obratiti banci kako bi ona napravila storno.
Povrat preplate
“Dovoljno će biti da klijent potvrdu o plaćenoj polici dostavi u banku koja će potom napraviti storno, a sredstva ostaviti na partiji kredita kao preplatu iz koje se može zatvoriti sljedeća obveza. Osim toga, ako korisnik želi novac odmah nazad, može otići u najbližu poslovnicu te zatražiti povrat preplate”, stoji u odgovoru Addiko banke iz koje ipak ne otkrivaju podatke za koliko su klijenata dosad morali izvršiti storno te odjaviti novootvorene police u Ergo osiguranju.
U ovom našem slučaju klijentici Addiko banke storno i povrat novca izvršeni su u samo nekoliko dana nakon slanja prigovora, no posve je moguće da je nekome manje odgovornom cijela priča promakla pa sad, umjesto jednog, zapravo plaća dva osiguranja doma.
Stoga bi barem jedno od njih bilo red raskinuti.
Prvo prigovor banci, a onda HNB-u
Kako bismo se uvjerili u zakonitost postupanja banke, obratili smo se Hrvatskoj narodnoj banci s nekoliko pitanja, a oni su nam već drugi dan poslali svoje tumačenje.
Ukratko, potvrdili su nam da banke od uvođenja GDPR-a za obradu osobnih podataka moraju imati jedan od šest mogućih pravnih temelja propisanih Uredbom, no da je za konkretniji odgovor potrebno imati uvid u svaki pojedinačni sklopljeni ugovor između banke i klijenta, što u ovom slučaju nemaju.
Međutim, poručuju da potrošač, ako postupanje kreditne institucije smatra spornim, istoj instituciji može podnijeti prigovor, a ako je nezadovoljan njezinim odgovorom ili rješenjem, o tome može obavijestiti HNB. “HNB ne rješava pojedinačne prigovore potrošača, odnosno klijenata kreditne institucije, ali obavijesti i prigovore potrošača o postupanju kreditnih institucija smatra bitnim izvorom informacija o poslovnoj politici i praksi kreditnih institucija te ugovornim odnosima koje s potrošačima zaključuju, a koje HNB analizira u okviru svojih ovlaštenja i nadležnosti za nadzor nad zakonitošću poslovanja kreditnih institucija”, stoji u odgovoru.
Imate li prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.